BANJALUKA – Srpska pravoslavna crkva obilježava 21. septembra rođenje presvete Bogorodice, praznik koji se naziva i Mala Gospojina.
Ovaj dan ubraja se u 36 velikih praznika u crkvenom kalendaru obilježenih crvenim slovom.
Dar boga starima Joakimu i Ani nije bila samo ćerka u poznim godinama, već i Bogomajka – Marija je rođena u Nazaretu u porodici oca iz plemena Davida i oca iz roda Aronovog.
Po ocu je, dakle, njeno poreklo carsko a po majci arhijerejsko. Već u trećoj godini, Marija je odvedena u hram Jerusalemski, a od sedme je živjela u atmosferi bogosluženja, uz molitvu, ručni rad i čitanje Svetog pisma.
Sa 15 godina primila je blagu vijest od arhanđela Gavrila da će roditi sina božijeg, a na četrdeseti dan po rođenju Hristovog odnjela ga je u hram. Trideset godina koje opisuju jevanđelja, Marija je provela u Nazaretu, a Isusa je pratila na putu do raspeća.
Poslije njegovog vaznesenja, živjela je još 24 godine, liječila bolesne, pomagala sirotinji i udovicama.
Prema predanju, kada je položena u grob, postala je nevidljiva.
U narodu se ovaj praznik svečari i uz živopisne običaje, posebno posvećene rađanju. Neke porodice u svečanom ruhu iako ne slave i ne idu na slavu više dana provode u prazničnom raspoloženju posebno u krajevima gde se održavaju malogospojinski vašari.
Vjeruje se da kada je o prazniku vedro da će nam se sunce smiješiti i tokom jeseni, ali i zime.
Najveći srpski srednjovekovni zadužbinar kralj Milutin posvetio je Bogorodičinim roditeljima crkvu u kompleksu studeničkog manastira.
Poznatija kao Kraljeva crkva izdvaja se izuzetnom lepotom živopisa. U ovom manastiru je i osnivač loze Nemanjića Stefan Nemanja Bogorodici posvetio crkvu koju narod naziva Majkom svih crkava u Srbiji.