20.4 C
Zvornik
28. март 2024.

Moderno društvo bez etike

Mediji nipošto ne bi trebalo da zločine pretvore u predmet medijske prodaje i da vrše „holivudizaciju“ tragičnih događaja, smatra profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Tatjana Duronjić.

BANJALUKA – U modernom društvu ne postoji nikakva etika, pa ni medijska, smatra sociolog Ivan Šijaković.

On ocjenjuje da je etika potpuno potonula i da sada razni „probisvjeti“ koriste tu situaciju i atakuju na zdrav razum čovjeka i njegovu logiku, te da će takva situacija biti nastavljena narednih godina i decenija.

Objavljivanje fotografija u medijima, koje su preuzete sa profila korisnika društvenih mreža, posebno u slučajevima porodičnih tragedija, Šijaković smatra neetičkim.

S druge strane, navodi on, društvo želi da upozna aktere tragedije, makar i posredstvom fotografije.

„Ostaje nam da se navikavamo i da ljude u medijima malo više podučavamo etici, tome šta jeste i šta nije lepo, šta jeste i šta nije kulturno. Nažalost, došli smo u situaciju da mediji samo loše stvari mogu da prodaju“, kaže Šijaković Srni.

Prema njegovim riječima, to se ne može spriječiti jer smo postali informaciono društvo, društvo spektakla, gdje ljudi žele da vide sve šta se dešava.

„Imate ljude koji bilježe svaki svoj trenutak – ujutru kad ustanu, kad odlaze na posao, slike s posla, povratak sa posla, rekreaciju poslije podne, sedenje s prijateljima, odlazak na spavanje. Sada je stvar etike da li će neko da zloupotrebljava te fotografije i tekst i ostalo što ljudi `kače` i da to dalje širi“, objašnjava Šijaković.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Tatjana Duronjić kaže da pravilna upotreba fotografije u novinarstvu zahtijeva poznavanje univerzalnih profesionalnih normi, sadržaja nacionalnih kodeksa profesije, principa i normi samoregulacijskih tijela i dobro poznavanje zakonske regulative.

Komentarišući nedavno objavljivanje fotografije ubijene trogodišnje djevojčice u medijima, Duronjićeva ističe da je to neprofesionalni urednički i novinarski čin.

„Bez obzira na činjenicu da li je fotografija javno objavljena pre toga na društvenim mrežama ili nekako drugačije na internetu, novinar i urednik treba da u ovakvim slučajevima pokažu određenu uzdržanost, ukus i saosećanje prema žrtvama i porodici“, napominje Duronjićeva.

Ona smatra da mediji nipošto ne bi trebalo da zločine pretvore u predmet medijske prodaje i vrše „holivudizaciju“ tragičnih događaja.

Duronjićeva kaže da su svi svjetski medijski zakoni, konvencije, kodeksi, smjernice i preporuke saglasni da je upotreba fotografija djece u medijima vrlo osjetljivo etičko pitanje, da su određena jasna pravila kada i pod kojim uslovima je to dozvoljeno, pa i u kojoj mjeri je to dozvoljeno.

Ombudsman za djecu Republike Srpske Nada Grahovac smatra da roditelji imaju primarnu obavezu i odgovornost da brinu za zdravo odrastanje njihove djece, što uključuje i zaštitu djece od razičitih oblika nasilja i zloupotrebe putem interneta, pa i u vezi sa postavljanjem fotografija djece na društvenim mrežama.

„Postavljajući fotografije svoje djece u raznim svakodnevnim situacijama, roditelji moraju znati da, od momenta kada su fotografije objavili, one više nisu dio njihove privatnosti. Fotografije su objavljene i roditelj ne zna da li će, kada i kako biti korištene i zloupotrebljene“, upozorava Grahovčeva.

Inspektor na Policijskoj akademiji u Banjaluci Aleksandar Miladinović kaže da korišćenje javno dostupnih podataka, u koje spadaju i fotografije postavljene na internetu i nisu posebno zaštićene, nije zabranjeno.

On dodaje da se, prema pravilima većine društvenih mreža, svi podaci koji se postavljaju na profile korisnika, uključujući i vlastite fotografije koje korisnici postavljaju na profil, smatraju vlasništvom tih mreža.

„Fotografije koje korisnici postavljaju u okviru `Fejsbuka`, društvenih mreža i na internet, ukoliko ih sami nisu ograničili određenim restriktivnim nivoima zaštite privatnosti, smatraju se javnim podacima, te ne podliježu posebnoj zaštiti.

Posebnoj zaštiti podliježu podaci i fotografije koje su kompromitovane, odnosno koje korisnici sami nisu postavili ili koje su postavili, ali su im ograničili vidljivost koja je, usljed kompromitacije profila, narušena“, napominje Miladinović.

On kaže da, ukoliko korisnici „Fejsbuka“ smatraju da su njihove fotografije ili drugi podaci kompromitovani i zloupotrijebljeni, mogu to da prijave administratorima „Fejsbuka“ i MUP-u.

„Zloupotreba podataka i fotografija, na primjer, prilikom kreiranja lažnih profila, u propagandne svrhe, s ciljem omalovažavanja, vršnjačkog nasilja i slično, sankcionisana je krivičnim zakonodavstvom, kao i internim pravilima `Fejsbuka` i drugih stranica na internetu“, naglašava Miladinović.

Jelena SAVIĆ/SRNA

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se