23.1 C
Zvornik
29. март 2024.

Ko će imati veću štetu – Srbija ili Hrvatska?

BEOGRAD – Zatvaranje prelaza sa obije strane granice Srbije i Hrvatske podjednako pogađa i srpske i hrvatske privrednike.

Najmanje 150 preduzeća iz Hrvatske svoju robu prodaje i na srpskom tržištu, a isto toliko srpskih firmi izvozi u ovu susjednu zemlju.

Među njima je i više od 20 preduzeća koja posluju u Srbiji, a čiji su vlasnici najpoznatiji hrvatski biznismeni. Svaki dan blokade granica i jednoj i drugoj privredi odnosi, po gruboj procjeni, najmanje po milion evra, pišu Večernje novosti.

U nebranom grožđu su, između ostalih, „Dijamant“, „Nekse beton“ i „Atlantik grupa“, čiji su vlasnici Hrvati, a posluju u Srbiji. Zrenjaninska fabrika ulja, u vlasništvu „Agrokora“ Ivice Todorića druga je firma na spisku najvećih izvoznika u Hrvatsku.

„Nekse beton“, Ivana Ergovića, osmi je na spisku firmi koje uvoze najviše robe iz Hrvatske. Ova firma se dovodila u vezu i sa kćerkom bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića. Navodno je imala udio u vlasništvu.

„Trpimo veliku i nenadoknadivu štetu zbog problema sa zatvorenim graničnim prelazima sa Republikom Srbijom“, kaže Silvija Tomljanović iz „Nekse grupe“.

„Zbog toga smo već kontaktirali sa nadležnima u Hrvatskoj s apelom za hitno rješavanje ovog problema. Osim znatne finansijske štete zbog gubitka prihoda i povećanih troškova, tu je i rizik zbog nemogućnosti ispunjavanja ugovorenih rokova isporuke, ali i osiguranja potrebnih repromaterijala i sirovina za redovno poslovanje naših fabrika u Srbiji i Hrvatskoj. U ovom trenutku, isporuka sve robe je otežana, odnosno onemogućena“, kaže on.

Među prvih 15 uvoznika je i „Atlantik grupa“ Emila Tedeskog. On u Srbiji prodaje „cedevitu“, „argetu“, „koktu“… Zato i ne čudi apel biznismena iz komšiluka da se omogući protok robe i upozoravaju da je srpski kontraudar prejak udarac za hrvatsku ekonomiju. Samo čuveni „Kraš“ godišnje na naše tržište plasira 2.000 tona slatkiša.

Gubitke lagano obračunavaju i srpske kompanije koje su orijentisane i na hrvatsko tržište. Takva je situacija u „Viktorija ojlu“, koji je prvi ne listi izvoznika.

„Zatvaranje granica nam predstavlja problem, zbog komplikovanja isporuke naših proizvoda kupcima u Evropi. Svakako smo aktivni i na hrvatskom tržištu i kao kupac i kao prodavac, pa to stvara dodatne probleme, ali je teško u ovom trenutku procijeniti materijalnu štetu“, objašnjava Nikola Vujačić, direktor operacija „Viktorija grupe“.

Predrag Bjelić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, smatra da bi Srbija trebalo da se žali organima EU koji moraju izvršiti pritisak da njihova članica poštuje potpisane spoljnotrgovinske sporazume. Ako EU to ne učini, onda Srbija može preduzeti kontramjere koje mogu voditi ograničenoj primjeni SSP ili, u krajnoj liniji, njegovoj suspeziji i raskidanju:

Srbija je u zoni slobodne trgovine sa EU, jer ima potpisan SSP koji je važeći i osigurava slobodno kretanje robe i usluga između potpisnica. Granica Srbije i Hrvatske je i granica sa EU. U slučaju međunarodne trgovine, Srbija se mora žaliti organima EU, a ne Hrvatske, jer su granice carinske teritorije EU pod kontrolom EU institucija u Briselu u sklopu zajedničke spoljnotrgovinske politike Unije.

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se