20.4 C
Zvornik
28. март 2024.

Da li Srpkinje zaista više vole strance?

Muškarci tvrde da su djevojke iz drugih zemalja manje opterećene novcem, izgledom i da nisu uobražene. Mnoge žene se žale da im je dosta tipičnih Balkanaca, neemancipovanih i iskompleksiranih.

U njegovom pogledu krije se misterija. U pokretu leži obećanje. Njegove riječi su muzika za uši. Čak mu je i korak drugačiji. Sve što uradi, dobija epitet egzotičnog. On je stranac, pišu Novosti.rs.

Vlasnik drugog pasoša za mnoge djevojke ima prednost u startu. Spremne su da mu progledaju kroz prste u onome za šta bi naše momke najradije ošamarile, da se dive njegovom seksi akcentu jer je Francuz koji priča engleski tako šarmantan, dok srpski u „izvođenju“ Piroćanca zvuči smješno, Lale nemuževno, a Ere neartikulisano. Naši momci su neravnopravan protivnik u ovoj utakmici jer izgledaju tako…obično.

Zbog čega su nam stranci toliko privlačni, otkriva nam psiholog i psihoterapeut Renata Senić. Sagovornica „Života plus“ primjećuje da mnogi mladi ljudi u strancima vide mogućnost za doživljaj egzotičnog iskustva, a novo i nepoznato je povod za istraživanje.

– Po nekim istraživanjima, zaljubljenost i traje onoliko koliko nam je partner nov i nepoznat. Sigurnost i zaljubljenost ne idu zajedno. Sigurnost se više vezuje za ljubav, dok se strast i zaljubljenost vezuju za istraživanje, upoznavanje, tajanstvenost novog. Stranac se dobro uklapa u taj koncept, a zbog jezičkih i kulturnih barijera, mističnost zapravo mnogo duže traje. Jezička barijera s jedne strane povećava distancu među ljudima, jer uvek postoji deo sadržaja koji ne možemo sasvim preneti. S druge strane, upravo takav doživljaj može da pojača zainteresovanost za partnera, jer ostavlja utisak nedokučivosti, što mnogi povezuju sa strašću i zaljubljenošću. Veze u kojima partneri ne govore istim jezikom su uvek nedorečene, ostaje neka količina nerazumevanja koja otvara vrata fantazijama i povećava čežnjivost i zanesenost odnosom – kaže Senićeva.

Stranac nije samo misteriozan. Plus dobija i za emancipovanost, neopterećenost, neiskompleksiranost, sve ono što zamjeramo našim muškarcima. Ni oni nam ne ostaju dužni, ističući da su strankinje manje opterećene novcem, izgledom i spremnije za flert. Da li su ti stranci stvarno takvi ili smo ih opet obojili fantazijama, u početku nije ni važno. Kao što osmijeh rađa osmijeh, i ovdje pozitivna slika o nekom budi otvorenost. I dok stranca dočekujemo otvorenih ruku, pripadnika sopstvene kulture ćemo lako otpisati i spakovati u fioku „dosta mi je takvih“. Naši momci i u ovom dijelu utakmice gube bitku jer, kako primjećuje naša sagovornica, u prošlim generacijama stabilnost je bila poželjna vrijednost partnera, dok su danas to avanturizam, inovativnost i kreativnost.

– Stereotip Balkanca nije ništa od toga. Naše devojke se žale na zadrtost i nemaštovitost momaka koje opisuju kao tipične Balkance. Muškarci se žale na uobraženost devojaka s kojima pokušavaju, a ne uspevaju da ostvare kontakt. Među mnogim devojkama, stereotip Balkanca više nije popularan. One sve više teže emancipovanosti, razvoju karijere i nezavisnosti i žele dovoljno jakog, a ipak fleksibilnog partnera, koji bi ih pratio i podržavao. Često to muškarcima deluje kontradiktorno i kao previsok zahtev, zbog čega se osećaju nesigurno i ugroženo – primjećuje psiholog.

Potvrđuju to i otrovne strijele koje muškarci i žene upućuju jedni drugima na internet-forumima na temu privlačnosti stranaca.

– Pored vas, iskompleksiranih i ogorčenih Balkanaca, naravno da ćemo tražiti strance koji imaju normalan pogled na život i žene u svakom smislu. Nisu žene krive za to, krivi ste sami – piše jedna forumašica, dok muškarac odgovara: – Ne želim da budem zao ni sarkastičan, ali ne postoje žene koje je lakše zaludeti od Srpkinja. Još ako je iz druge zemlje, onda je to premija, jer po nekom verovanju, svaki stranac ima debelu materijalnu pozadinu.

– Neuspeh u ostvarivanju ljubavnog odnosa ili višestruke neuspele veze i povređenost doprinose tome da se sreća potraži na drugom mestu. Povređena ili razočarana osoba će pre izgraditi ciničan stav prema okolini za koju vezuje svoje razočaranje i krenuti na drugo mesto u potrazi za srećom – objašnjava psiholog.

Ne vide ipak sve žene novčanik dok gledaju u stranca. Za neke, on je sinonim drugačijeg života. Boljeg. Naša sagovornica objašnjava da fenomen „Trava je zelenija u tuđem dvorištu“ nastaje onda kad nismo zadovoljni svojim.

– Mnogi ljudi u Srbiji, frustrirani našim socioekonomskim položajem, idealizuju Evropu. Zapadna kultura je u očima dosta ljudi po mnogo čemu superiorna u odnosu na našu i fantazije o boljem životu često se vezuju za nju. Zabavljanje sa nekim iz inostranstva može biti produžetak te fantazije – kaže Senićeva.

Mada nas kultura u kojoj rastemo svakako određuje, slijedeći put treba dobro da razmislimo prije nego što Italijane nazovemo otvorenim, Skandinavce opuštenim, Francuze romantičnim, a Špance vatrenim. Senićeva ističe da se sa kulturnim identitetom svijesno ili nesvijesno identifikujemo, a da sterotipi vezani za nacije imaju nekog smisla.

– Ipak, ako pokušavamo da sudimo o pojedincu na osnovu nekog kulturnog stereotipa, neminovno pravimo grešku preteranog generalizovanja. Kada neko ostvari vezu sa strancem na osnovu pozitivne kulturne predrasude, otvorio je vrata idealizovanju nakon koga uvek sledi razočaranje. Ako ljudi nisu spremni da jedni druge prihvate kao celovite osobe sa vrlinama i manama, aspekt koji mnoge privlači u internacionalnim vezama može postati ono zbog čega će se kasnije razočarati – zaključuje psiholog.

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se