Ex-YunaslovnaVIJESTI

Balkanci uz Sirijce hrle u Njemačku

BERLIN – Direktor njemačke Savezne službe za migracije i izbjeglice Manfred Šmit ocjenio je danas da bi broj od oko 800.000 izbeglica, koliko se za ovu godinu očekuje u Njemačkoj, možda mogao da bude i premašen a to, između ostalog, zavisi i od ljudi sa Balkana.

„Veoma je teško davati procjene. Da li će sledeće godine u Njemačkoj biti sličan broj izbeglica, zavisiće, takođe, i od toga da li će Njemačka uspjeti da obuzda dolazak ljudi iz zemalja Balkana, kao što su Srbija i Albanija…..“, rekao je Šmit za nedeljnik „Špigl“.

On je dodao da podnosioci zahtjeva za azil sa Balkana čine 40 odsto od ukupnog broja zahtjeva.

Broj ljudi iz Sirije, koji čine najveću grupu, vjerovatno će i dalje rasti, dodao je on.

Šmit je govorio o teškoj situaciji u tranzitnim zemljama i u samoj Siriji a svoje prognoze o moguće većem broju izbjeglica od očekivanog obrazložio je i time da ljudi žele da idu tamo gdje imaju neku šansu da izgrade svoj život.

Očekuje se, takođe, rekao je Šmit, da će u narednim godinama još oko 200.000 Sirijica dobiti pravo da živi u Nemačkoj.

Kada je riječ o azilantima sa Balkana, čiji broj i dalje raste uprkos raznim kampanjama, Šmit je naveo da se u tom slučaju različite mjere moraju zajednički primjenjivati i naveo da je na primjeru Kosova brzi azilantski postupak dao rezultate.

U februaru ove godine je oko 1.600 ljudi dnevno stizalo u Njemaču, a sada je ta brojka ispod 60 osoba, naveo je Šmit.

On je, obrazlažući svoj prijedlog da se balkanskim azilantima ukinu novčana davanja, dodao da ljudi iz tih zemalja znaju da kažu da, ako u Njemačkoj žive tri -četiri mjeseca, onda u svojim domovinama mogu od dobijenog novca da finansiraju godinu dana svog života.

Šmit nije jedini političar koji je predložio da se azilantima, prije svega, iz balkanskih zemalja ukine ili smanji takozvani „džeparac“ od 143 evra po osobi mjesečno, koji dobijaju dok traje postupak za dobijanje azila.

Kada je riječ o ljudima sa Balkana, oni u principu skoro da ni nemaju nikakvu šansu da dobiju azil u Nemačkoj, pokazuje statistika.

Njemački političari traže da se Albanija, Kosovo i Crna Gora proglase takozvanim „zemljama sigurnog porjekla“, što znači da tamo nema političkog progona, a time ni razloga za azil i da su njihovi zahtjevi u pravilu neosnovani, ali da se mogu pojedinačno obrađivati.

Srbija, Makedonija i Bosna su već proglašene zemljama sigurnog porekla.

Agencije

Tagovi

Jedan komentar

  1. Nece Bosnjak ici na Zapad da prosi Lazni Azil na prvom mjestu su Albanci zatim Srbi pa Makedonci Bosnjaka skoro da i nema Nas su Karadjic i Milosevic poslali 1992 na Zapad(Nas koje nisu Srpski Oslobodioci Pobili) i rekli nam idite tamo budite Austriski Konjusari a mi Srbi ostajemo u republici Srpskoj i jescemo iz Zlatnih kasika Danas i vi Bjezite glavnom bez obzira na zapad od Zlatnih kasika nista.Posijali ste Smrt a dans zanjete Jad cemer i bijedu

Back to top button
Close
Close