Istine i zablude o hrani

Da li su hljeb, šećer, mast, jaja, margarin, krompir dozvoljeni u svakodnevnoj ishrani? Kako otkriti istinu i izbjeći zamke u ishrani?

Gotovo svakodnevno svjedoci smo medijskih objava o novim istraživanjima uticaja ishrane na zdravlje čovjeka. Kako je to pitanje od izuzetne važnosti za sve nas, interes široke javnosti je razumljiv.

S obzirom da je istovremeno riječ o izuzetno složenoj temi, rezultati su ponekad zbunjujući. Kada tome dodamo sklonost ka zauzimanju isključivih stavova u korist ili na štetu određene vrste hrane, ne čudi sve raširenije uvjerenje da su istraživanja toliko kontradiktorna, da su gotovo beskorisna. To je, naravno, daleko od istine, jer trenutno stanje istraživanja, uprkos svim kontradikcijama, daje dobre osnove za razbijanje mnogih mitova o hrani.

Razgovarali smo sa asist. mr sc. med dr Tatjanom Mraović, dijetologom, o samo nekim mitovima i istinama o hrani, u nastavku donosimo neke od njih.

MIT: Jaja su loša za srce jer su puna holesterola.

ISTINA: Ne, nisu. Iako jaja sadrže značajne količine holesterola — od 200 do 250 milligrama u žumancu – to nikako ne znači da ih u potpunosti treba eliminisati iz ishrane, posebno ne preventivno, kod osoba koje nemaju povišen holesterol. Oko 30 posto holesterola u krvi dolazi iz hrane, a 70 posto proizvodi jetra, pretvarajući zasićene masti iz hrane u holesterol. Stoga zasićene masti i trans masti znatno više utiču na holesterol u krvi. Veliko jaje sadrži dva grama zasićenih masti (10 posto preporučene dnevne količine), a trans masti uopšte nema. Uz to, jaja su vrlo sita hrana, s visoko vrijednim bjelančevinama, a žumanci sadrže lutein i zeaksantin, materije koje smanjuju rizik od staračke makularne degeneracije, vodećeg uzroka slijepila kod osoba starijih od 50 godina. Za preporuku su kuvana jaja ili kao sastavni dio raznih salata s povrćem.

MIT: Ugljeni hidrati goje, posebno krompir i hljeb.

ISTINA: Ugljeni hidrati sami po sebi nemaju nikakve direktne veze s prekomjernom težinom. Gojimo se kada unosimo više kalorija nego što trošimo. Konzumacija velikih količina hrane, koja sadrži rafinirane ugljene hidrate, kao što su bijeli hljeb, tjestenine ili krofne, svakako može povećati tjelesnu masu i rizik o infarkta. Ali “dobri ugljeni hidrati”, poput integralnih žitarica, naročito zobi, ječma, heljde i sl. ili mahunarki, glavni su izvor energije i preko potrebnih nutrijenata. Hljeb od integralnog brašna kojem se dodaju sjemenke i maslinovo ulje, sadrži vrlo korisna vlakna i vitamine. Krompir je izuzetan izvor vitamina C i B6, vlakana i mangana, a posebno kalijuma. Sastavni je dio kulture ishrane našim krajevima i nikako ga ne treba izbjegavati.

MIT: Margarin je nezdrav hemijski proizvod pun opasnih trans masnih kiselina.

ISTINA: Jedan od sastojaka u proizvodnji margarina se ranije dobijao procesom hidrogenizacije i sadržao je trans masne kiseline. Međutim, već godinama se koriste prirodnije, inovativne i manje procesuirane sirovine u njegovoj proizvodnji, zbog čega margarini danas ne sadrže trans masti, a bogati su nezasićenim masnim kiselinama koje imaju niz pozitivnih učinaka na zdravlje i smatraju se „dobrim“ mastima. Takođe, obogaćeni su vitaminima A, D i E i ne sadrže holesterol. Margarini u prosjeku imaju 7-10 svima poznatih sastojaka, koji se u različitim kombinacijama pojavljuju i u mnoštvu drugih vrsta hrane. Kada je u pitanju zdravlje srca, margarin ima prednost nad maslacem jer se sastoji od biljnih ulja i ne sadrži holesterol. Margarin takođe ima veći udio „dobrih“ masnoća, kao što su polinezasićene i mononezasićene u odnosu na maslac. Ove vrste masti pomažu u smanjenju „lošeg“ holesterola.

Biljne masti su neophodne, njih naš organizam ne može sam stvoriti. Zato ih moramo unijeti hranom, ali, treba izabrati one koje ne sadrže neželjene trans masti.

Back to top button