Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ocijenio je danas u Banjaluci da bi jedinstvena odluka o referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH ojačala Srpsku.
„Na taj način bi poslali jasnu poruku jedinstva. Međutim, očigledno je da se tako nešto ne može očekivati, jer prijedlog o održavanju referenduma nije dovoljno doboro shvaćen kod onih koji su ga kritikovali“, rekao je Dodik u završnoj riječi na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske.
On je istakao da su na posebnoj skupštinskoj sjednici pokazane mnoge razlike u Srpskoj, koja je, kako je naveo, podijeljena na dvije političke koncepcije što nije nelgitimno.
„Iz ovoga je vidljivo da je Republika Srpska demokratsko društvo koje njeguje različita mišljenja i pozicije“, kaže Dodik.
On je podsjetio da je od bošnjačkog rukovodstva srpski narod u BiH prije rata 1992. godine tretiran kao agresor i neko ko je počinio genocid.
„To je ono što sam imao u vidu radeći ovaj posao. Srpska je na kraju posljednjeg rata afirmisala svoju međunarodnu poziciji, a potpisnik je gotovo svih aneksa Dejtonskog mirovnog sporazuma“, naglasio je predsjednik Republike Srpske.
Predsjednik Srpske je naveo da je cilj referenduma politička borba protiv nepravnih odluka visokih predstavnika u BiH i da neće odustati od toga.
„I zbog toga, ne treba mijenjati referendumsko pitanje. Može se očekivati da će Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republika Srpske uložiti veto na referendum, a uvjeren sam da se njime ne krši vitalni nacionalni interes, nego čuva ustavni poredak“, rekao je Dodik i ponovio da će referendum biti održan.
On je naveo da postoji mogućnost da će bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović uputiti apelaciju Ustavnom sudu BiH zbog raspisivanja referenduma u Srpskoj i da će ga ta institucija, vjerovatno, poništiti.
„Uprkos tome, moramo izaći na referendum i pokazati jedinstvo. Samo našom odlučnošću da ovo provedemo poslaćemo poruku da nam ne mogu ništa, jer u suprotnom, oni koji su protiv nas počeće da mešetare“, poručio je Dodik.
On je podsjetio da je postizanje sporazuma, u kojem su entiteti strane, dovelo do uspostavljanja mira.
„Republika Srpska je u početku, zahvaljujući tadašnjoj vladajućoj strukturi, odbacila Dejtonski mirovni sporazum. Kasnije smo shvatili šta nam Dejton može donijeti dobro i nekako smo se navikli na njega“, naveo je Dodik.
On je napomenuo da je poslije „dejtonske faze“, počela „briselska faza“, u kojoj je visoki predstavnik počeo da krši međunarodno pravo i Dejtonski mirovni sporazum, te naveo da su od 2000. do 2005. godine formirane 83 nove institucije pod plaštom stvaranja funkcionalnije BiH.
„Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma uveden je visoki predstavnik u BiH, koji je imao mandat samo da tumači Dejtonski sporazum, a ne da ga mijenja. Za vrijeme moje vlasti bilo je mnogo manje tih prenošenja“, kaže Dodik i podsjeća da je ključni momenat razgradnje Srpske bilo ukidanje fiskalnih nadležnosti.
On je naglasio da je arogancijom bivšeg visokog predstavnika u BiH Pedija Ešdauna uvedena klauzula da se u fiskalnom sistemu prvo namiruje nivo BiH, a tek onda entiteti.
„Ešdaun je imao zadatak britanske vlade da razvlasti Republiku Srpsku. NJemu i njegovoj politici smo se suprotstavili ja, moja politička partija i naša koalicija“, rekao je Dodik, koji je i lider SNSD-a.
On je istakao da su za Oružane snage BiH date milijarde, a da Srpska od toga ništa nije dobila, te da je predlagao da BiH bude demilitarizovana.
„Da smo to uradili, ne bismo za vojsku potrošili više od tri milijarde KM“, naveo je Dodik.
Predsjednik Srpske je podsjetio da je Dejtonski mirovni sporazum masovno devastiran od međunarodne zajednice, koja je sve vrijeme ispunjavala očekivanja Bošnjaka o razvlašćivanju Republike Srpske.
U Narodnoj skupštini Republike Srpske data je pauza, nakon koje će se poslanici izjašnjavati o reaktiviranju odluke o raspisivanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH.
(SRNA)
