20.4 C
Zvornik
28. март 2024.

Međunarodna komisija da istraži događaje u Srebrenici

Prijedlog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da bude formirana međunarodna komisija koja bi objektivno istražila ratne događaje u vezi sa Srebrenicom je dobar, ali zapadne zemlje nisu mnogo zainteresovane da se ustanovi istina, smatra direktor Instituta slovenskih studija Ruske akademije nauka Konstantin Nikiforov.

„Treba istražiti sve te događaje i pojedine grupe to pokušavaju da istraže, ali, nažalost, tu je toliko mnogo politike da je veoma teško postići objektivan pristup.Već ima mnogo raznih političkih slojeva. Ali, ideja je apsolutno ispravna i trebalo bi dati pristup svim dokumentima i ekspertizama koje su izvršene“, rekao je Nikiforov za „Sputnjik“.

On ne vjeruje da će druga strana na to pristati, ali i napominje da je kod njih već sve odlučeno, što potvrđuje engleska inicijativa o rezoluciji o Srebrenici.

„Prije toga u Hagu je donesena odluka da je u Srebrenici bio `genocid`. Kod njih je sve jasno i nisu baš zainteresovani da se ustanovi istina“, istakao je Nikiforov.

Nikiforov ističe da ni on kao, kako kaže, običan istoričar, ne raspolaže sa dovoljno podataka da može da donese sud o događajima u Srebrenici.

„Kad bi bila formirana međunarodna komisija koju niko ne bi ometao i u čiji se rad niko ne bi miješao to bi bila dobra ideja. Ali već je unaprijed sve proglašeno `genocidom`, vidite da sad hoće da objave i dan sjećanja na Srebrenicu“, istakao je Nikiforov.

On je naglasio da se ne smije „trčati ispred rude“, nego da treba prvo sve razjasniti, a onda proglašavati te dane sjećanja.

Nikiforov, koji je devedesetih godina prošlog vijeka odlazio u BiH, kaže da je nezamislivo da je tadašnje rukovodstvo Republike Srpske moglo da izda naredbu za takav zločin.

On je naveo da su događaji u vezi sa Srebrenicom bili tragedija i muslimanskog i srpskog stanovništva, ali da mnoga pitanja i dalje ostaju otvorena, pa umjesto da se sve istraži kako valja, ta priča se pretvorila u političku igru.

Nikiforov, koji je nekada pisao govore za Borisa Jeljcina, napominje da, kad je riječ o Srebrenici, treba razdvojiti humanitarnu i političku komponentu.

„To što su tamo stradali ljudi svakako je tužno, ali je činjenica i da su od toga kasnije napravili veliku politiku“, rekao je Nikiforov, navodeći da se Srebrenice uvijek prisjete i „izvuku iz sanduka“ kada zatreba da postignu neku korist, umjesto da se ustanovi šta se stvarno tamo desilo.

On je naveo da u vezi sa Srebrenicom ostaju mnoga otvorena pitanja i nije sve u vezi sa događajima na tom području tako jasno i nedvosmisleno.

„Čini mi se da sva politička halabuka oko Srebrenice zamračuje činjenicu same tragedije koja se tamo dogodila, pritom ne samo muslimanskog, već i srpskog stanovništva. Umesto te istine, sve to se pretvorilo u element velike igre“, smatra Nikiforov.

On ukazuje i na uporna nastojanja nekih sila da Srbima „prišiju“ epitet „genocidnog naroda“ kako bi opravdale ono što su same činile na prostoru Balkana devedesetih godina prošlog vijeka, te ocjenjuje da je to „blago rečeno nedostojno ponašanje“.

„A kako nazvati ono kada su bombardovali teritoriju prvo Republike Srpske, pa onda i SR Jugoslavije? Ako su Srbi bili za sve krivi ispada da si onda mogao da ih bombarduješ. Ne samo Srebrenica, nego svi događaji oko bivše Jugoslavije su u izvjesnoj mjeri povezani sa tom idejom, sve te koncepcije koje su se pojavile poput humanitarne intervencije“, naveo je Nikiforov.

(SRNA)

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se