23.1 C
Zvornik
29. март 2024.

Sedam istih osobina „krasi“ i bogate i psihopate

Postoji uznemirujuća veza između psihopatije – poremećaja ličnosti, između ostalog, karakterističnog po nedostatku savjesti – i veoma uspješnih ljudi, koji su stekli veliko bogatstvo.

Udio psihopata među generalnim direktorima čak četiri puta je veći nego u stanovništvu u cijelini, piše Džon Ronson, autor knjige “Test za psihopate”, a u intervjuu za “Forbs” ističe da psihopatama nedostaju osobine koje nas čine ljudima: saosjećanje, kajanje i dobrodušnost.

Ciljevi psihopata ne razliku se od ciljeva mnogih drugih ljudi: novac, moć, materijalna dobra i uticaj. Ono po čemu se psihopata razlikuje od tipičnog zaposlenog u velikoj kompaniji jeste činjenica da ne preza ni od čega da bi ostvario svoj cilj – čak i ako sredstva kojima se služi nanose drugima štetu, ako su surova, pa čak i nezakonita.

Ovo, naravno, ne znači da su svi bogati i uspješni ljudi psihopate – na kraju krajeva, taj četiri puta veći udio psihopata među generalnim direktorima kompanija i dalje iznosi samo četiri odsto. Predstavljamo vam nekoliko od najčešćih psihopatskih osobina koje pokazuju bogataši.

Nedostatak empatije

Psihopate su nesposobne da saosjećaju s drugima i reaguju na primjereni način. Studija, koju su 2008. uradili psiholozi Univerziteta u Amsterdamu i Univerziteta Kalifornije u Berkliju, pokazala je da je nedostatak empatije karakterističan i za bogate i moćne ljude.

U okviru studije psiholozi su povezali ljude koji se ne poznaju i tražili od njih da razgovaraju o teškim trenucima u vlastitom životu, poput smrti voljene osobe ili razvoda. Ispostavilo se da su bogatiji ljudi, sa višim društvenim statusom, bili manje saosjećajni i imali manje sluha za teškoće svojih manje moćnih sagovornika.

Egoizam

Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju i psiholog Danijel Kaneman analizirao je dostignuća 25 savjetnika za upravljanje bogatstvom osam godina i ustanovio da je njihov uspjeh potpuna iluzija, navodi “Gardijan”.

Suprotno uvjerenosti savjetnika da su natprosječno talentovani, istraživanje je pokazalo da je najveći uticaj na njihov finansijski uspjeh imala sreća, a ne umijeće. Kada im je Kaneman to rekao, oni su odbili da to prihvate.

“Umišljeno umijeće je duboko ukorijenjeno u njihovoj svijesti”, kaže Kaneman.

Površan šarm

Da li najviši rukovodioci uspjeh duguju sposobnosti da procijene stvari, viziji i vještini upravljanja, tome što vješto manipulišu drugim ljudima, služeći se šarmom, lukavstvom, ili zato što jednostavno vjeruju da imaju pravo na to?

U okviru istraživanja objavljenog u časopisu “Psychology, Crime and Law” testirane su psihološke karakteristike 39 iskusnih menadžera i generalnih direktora iz vodećih britanskih kompanija. Rezultati su upoređeni s rezultatima testiranja osuđenih kriminalaca i ispostavilo se da pokazuju slične psihopatske karakteristike.

Štaviše, kod menadžera su bile izraženije osobine koje kompanije cijene i nagrađuju, uključujući i vještinu laskanja i manipulisanja moćnim ljudima, izraženu svijest o vlastitim pravima, spremnost na eksploatisanje drugih i nedostatak savjesti.

Nedostatak kajanja

Psihopate su obično vrlo šarmantne i harizmatične osobe, ali nisu sklone da se pokaju ako svojim postupcima naude drugima. Psihopata često optužuje druge za stvari koje čini ili negativne rezultate vlastitog ponašanja.

Ronson ističe da su u američkom kapitalističkom društvu psihopatske osobine, beskrupulozno, hladnokrvno ponašanje postale pozitivne. Testovi su pokazali da ljudi na visokim položajima često sa uživanjem manipulišu drugim osobama, dok se drugi ljudi obično pokaju zbog toga.

bogataši (1)Sebičnost

Bogataši mogu sebi da priušte da budu velikodušni, pa bi bilo logično da će prije pomoći onima kojima je to potrebno nego oni koji su u lošijoj materijalnoj situaciji. Nedavno sprovedena studija, međutim, dokazuje upravo suprotno. Pol Pif i njegov naučni tim iz Berklija zaključili su da su siromašni skloniji da poklanjaju, jer su učesnici istraživanja bili utoliko velikodušniji, ukoliko im je bio slabiji ekonomski status.

Neetičko ponašanje

Pripadnici najvišeg društvenog sloja skloniji su da krše moralne norme, pokazuje niz istraživanja Nacionalne akademije nauka SAD. Rezultati takođe pokazuju da neetičko ponašanje prati viši stepen pohlepnosti. Osim toga, pokazalo se da su moćni i bogati ispitanici spremniji da:

  • krše saobraćajne propise u vožnji
  • donose neetičke odluke
  • uzimaju vrijedne stvari od drugih
  • lažu prilikom pregovora
  • varaju da bi povećali izglede za pobedu
  • pokazuju nemoralno ponašanje na poslu

Podložnost dosađivanju

Psihopate žive ubrzanim tempom. Oni vole opasan i uzbudljiv život. Mnoge psihopate čine zločine ili povređuju druge samo zbog uzbuđenja. Ništa što je obično ili svakidašnje ne može da ih uzbudi i lako gube interesovanje.

“U načelu, uspješne psihopate mogu biti odlični šefovi, ali samo kratko vrijeme”, navodi Ronson za “Forbs”. “Pošto postignu veliki uspjeh i zarade mnogo novca, nastavljaju dalje.”

Posle svega možemo da zaključimo da je onaj šarmantan i izuzetno uspješan direktor, koji mjenja kompaniju svakih nekoliko godina, možda vuk u jagnjećoj koži, piše Blic.

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se