izbor urednikanaslovnaSvijetVIJESTI

Da li je Makedoniji namijenjena uloga Bugarske?

BEOGRAD – Akcija terorističke grupe u Kumanovu postigla je cilj – makedonski premijer Nikola Gruevski izjavio je da će se Makedonija, koja teži ka evroatlantskim integracijama, priključiti na turski tok gasovoda, ako se o tome dogovore Moskva i Brisel, ocijenio je politički analitičar Miroslav Laznaski.

„Isto to su prošle godine govorili i političari u Sofiji, pa od ‘Južnog toka’ nije bilo ništa, jer Brisel nije mogao da se dogovori sa Moskvom, pošto mu to nije dozvolio Vašington. Da li je sada Makedoniji namenjena uloga Bugarske? Jer, čim su u Skoplju pomislili da bi mogli da se priključe na budući turski tok dogodilo se Kumanovo“, istakao je Lazanski u tekstu pod naslovom „Efekat Kumanovo“ za beogradsku „Politiku“.

On je naglasio da je premijer Gruevski pravilno shvatio poruku iz Kumanova, odnosno iz Vašingtona, pa je i uslijedila ovakva izjava. „A kada će Makedonija biti i primljena u evroatlantske organizacije ne zavisi ni od gasa ni od nafte iz Rusije, već od dobre volje Grka. To znači braćo Makedonci, dok ne promenite ime države nema ulaska ni u EU, ni u NATO. I treba tu biti oprezan, da se ne bi ostalo i bez imena i bez gasa…“, istakao je Lazanski.

Miroslav Lazanski
Miroslav Lazanski

On je naveo da je geopolitika balkanskih gasovoda dosta zamršena igra, a geopolitičke posljedice energetskih odluka država na Balkanu mogle bi da budu još komplikovanije.

„Igru oko gasa godinama igraju uglavnom iste zemlje, ali politička preraspodela uloga i na male države mogla bi da košta upravo te male zemlje. Nije sporno da svaka država treba da teži diversifikaciji energetskog snabdevanja, da ne bi smela da zavisi isključivo od jednog dobavljača i nafte i gasa. U toj diversifikaciji snabdevača osnovni nacionalni interes Srbije trebalo bi da bude cena nafte i gasa, kao i dugoročna stabilnost isporuka te robe“, dodao je Lazanski.

S obzirom na događaje u regionu Kavkaza i Crnog mora, kaže on, najvažnije pitanje za Srbiju jeste koji gasovodi imaju najveću vjerovatnoću da budu izgrađeni?

„Da ne govorimo o trenutno vrlo skromnim potencijalima za izvoz gasa iz Azerbejdžana, svaki budući gasovod koji bi išao od Azerbejdžana do Bugarske morao bi da koristi politički i vojno vrlo trusno područje Gruzije. Koja je tu sigurnost isporuka? Povratkom Krima matici Rusiji, Moskva je postala suvereni gospodar Crnog mora.

Da li je neko naivan i misli da bi Moskva mogla da dozvoli da u njenom ‘dvorištu’ neko drugi gradi naftovode i gasovode koji ugrožavaju njenu ekonomiju? I još sve to pod pritiskom Amerikanaca i samo njima u interesu. U Crnom moru? Ako Amerikanci imaju Albance kao adute na Balkanu radi ‘disciplinovanja’ svih drugih, što se lepo pokazalo u Kumanovu, i Rusi imaju svoje džokere na izvorima nafte i gasa na Kavkazu – Jermeniju za Azerbejdžan, a tu je i Iran. Alternativa za sve“, istakao je Lazanski.

On je ocijenio da je „dobra vest za nas da će nafta i dalje biti jeftina, a loša da dve malo veće ribe mogu da sruše svaki eventualni gasovod na dnu Crnog mora…“, zaključio je Lazanski.

SRNA

Tagovi
Prikaži više

Povezani članci

Back to top button
Close
Close