15.4 C
Zvornik
06. октобра 2022.

Grabar Kitarović novi predsjednik Hrvatske

ZAGREB – Kandidat HDZ-a za predsjednika Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović vodi sa 50,54 odsto glasova ispred kandidata SDP-a Ive Josipovića, koji je osvojio 49,46 odsto, podaci su Državne izborne komisije nakon 97,75 odsto obrađenih biračkih mjesta.

Glasalo je 58,91 odsto birača od ukupno 3.785.468 građana Hrvatske koliko je imalo pravo glasa.

Kako javlja HRT, Kitarovićeva, koja time postaje prva predsjednica Hrvatske u istoriji te zemlje, pobjedila je u 14 županija, dok je njen protivnik, dosadašni predsednik Ivo Josipović, pobjedu odnio u sedam.

Oko 21.15, Josipović je u svom izbornom štabu rekao: „Gotovo je, gospođa je pobjedila“.

Biografija Kolinde Grabar Kitanović

Ministar inostranih poslova i evropskih integracija postala je februara 2005. u vladi Ive Sanadera, i na tom mjestu ostala je do januara 2008.

Prethodno, od decembra 2003. do februara 2005. bila je ministar za evropske integracije.

Polumandat, do 2007. godine, kada ju je Sanader smjenio, protekao je u znaku otvaranja pregovora o članstvu Hrvatske u EU.

Tada je imenovana za ambasadora u SAD. Bilo je spekulacija da ju je Sanader smjenio plašeći se jakih političkih ličnosti u okruženju, ali i kako bi je udaljio što više od vlasti i partijske centrale.

Od januara 2005. godine, rukovodila je pregovaračkim timom Hrvatske za pregovore o pristupanju Evropskoj uniji.

Za period dok je bila ambasador u SAD, vezana je jedna afera, pošto je nepoznata osoba poslala na adrese ministarstva i nekih novinskih redakcija video zapise na kojima njen suprug Jakov Kitarović koristi službeni automobil tog ministarstva vozeći djecu u školu.

Prema istom izvoru, na službenom vozilu (tojota) smanjio je pređenu kilometražu.

Rezultat je bila smjena osobe koja je informaciju proslijedila službenim organima.

Kitarovićeva je godinu dana pošto je imenovana za ambasadora u SAD postala i pomoćnik glavnog sekretara NATO-a Andersa Foga Rasmusena, za javnu diplomatiju, odnosno, po njenim rječima – komunikacijsku strategiju i približavanje NATO-a običnim ljudima, kao prva žena na takvoj funkciji.

Grabar Kitarovićeva je počela politički da napreduje 1993, kada se i zaposlila u Ministarstvu spoljnih poslova, a prethodno je radila u Ministarstvu nauke i tehnologije.

Početkom februara 2014. mediji u Hrvatskoj pisali su da je postala članica uticajne Trilateralne komisije, odnosno Rokfelerovog komiteta, te da je, navodno, na tom spisku najuticajnijih 180 ljudi na svijetu, 69. po redu.

Tim povodom, portali u Hrvatskoj pisali su da je cijelom njenom karijerom rukovodila neka jako moćna – nevidljiva ruka.

Rođena je u Rijeci aprila 1968. a delimično se školovala u SAD.

Završila je engleski i španski jezik, da bi 2000. godine magistrirala, s postdiplomskom tezom iz međunarodnih odnosa na temu „Relacija SAD i Sovjetskog Saveza u vrijeme okončavanja Hladnog rata, odnosno Ronalda Regana“.

Nesumnjivo ima podršku i radikalne desnice u Hrvatskoj. Tako je nedavno čelnik Hrvatske stranke prava Ruža Tomašić izjavila da je sigurna u njenu pobjedu.

Ukoliko pobjedi, kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) je najavila da će prvo nazvati premijera i inicirati vladinu sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o privrednom stanju:

„Na toj sjednici bih voljela da izlože koji su im planovi za put napred, za izlazak iz krize. Ako te planove nemaju, bilo bi korektno da odstupe“.

Kao glavni razlog kandidature naglašavala je teško privredno, socijalno i sveukupno stanje u Hrvatskoj.

Za razliku od Josipovića, smatra da Hrvatskoj nisu potrebni novi temelji, ni novi Ustav, ni takozvana Druga Republika, pošto su kako tvrdi, temelji Hrvatske čvrsti i neuništivi, ukorijenjeni u Domovinskom ratu.

Kada je riječ o odnosima sa Srbijom, neposredno uoči drugog kruga predsjedničkih izbora, rekla je da bi put Srbije u EU uslovila povratkom nestalih osoba iz rata, jer se zalaže za prava manjina u Hrvatskoj.

Kao i Josipović smatra da bi bilo najbolje da se problem graničnih sporova sa susednim zemljama riješi pred Međunarodnim sudom pravde.

Nova predsjednica Hrvatske smatra i da je hrvatski general Ante Gotovina heroj.

„Mislim da je Gotovina heroj, ali da je svoju nevinost trebalo da dokaže pred sudom. Mislim da je učinjena greška kada mu je savjetovano, prije nego što je pročitao optužnicu, da se makne iz Hrvatske“, rekla je Grabar Kitarovićeva. Podsjetimo, prije nekoliko dana ga je i posjetila.

Zatvorena birališta

U 19 sati zatvorena su birališta na kojima su hrvatski birači u drugom krugu odlučivali između dvoje kandidata koji se natječu za petogodišnji predsjednički mandat.

Uz aktualnog predsjednika Ivu Josipovića (SDP) u drugi krug je ušla Kolinda Grabar – Kitarović (HDZ), a za jednog od njih moglo je glasovati 3,8 milijuna hrvatskih birača na 6352 biračka mjesta u Hrvatskoj i inostranstvu

Osim u Hrvatskoj, šesti predsjednički izbori, provode se u još 50 država, na 92 biračka mjesta. Najviše biračkih mjesta, po 15, određeno je za Bosnu i Hercegovinu te za Njemačku.

Zatvaranjem birališta prestaje dvodnevna izbora tišina za koje je u tradicionalnim medijima i na internetu zabranjena svaka izborna promidža, kao i objavljivanje izbornih rezultata.

Prvi rezultati izbora očekuju se u nedjelju od 20 sati, otkad će Državno izborno povjerenstvo (DIP) na internetskim stranicama početi objavljavati nepotpune i privremene rezultate koje će stalno obnavljati.

Drugi krug izbora obilježila je odlična izlaznost, pokazuju podaci DIP-a po kojima je do 16,30 sati glasalo gotovo polovina birača, odnosno njih 48,23 posto. U apsolutnim brojkama, to je 1,7 miliona birača, što je oko 470.000 više nego u prvom krugu.

Mjereno u postotcima, izlaznost je najveća u Karlovačkoj (53,2) i Varaždinskoj županiji (52 posto), najmanja u Zadarskoj (43,9), te Brodsko-posavskoj (44,3) i Primorsko-goranskoj (44,7 posto) županiji.

Zbog tjesnog rezultata u prvom krugu, u kojem je Josipović pred Kolindom Grabar Kitarović odnio tijesnu pobjedu, aktualni predsjednički izbori smatraju se najneizvjesnijim do sada.

 Zatvorena birališta u BIH

Birališta u Bosni i Hercegovini, na kojima su hrvatski državljani s prebivalištem u toj zemlji mogli glasati za hrvatskog predsjednika u drugom izbornom  krugu, zatvorena su u 19 sati, a glasanje je omogućeno onima koji su se u tom trenutku zatekli u redovima pred biračkim mjestima.

Kako je u izjavi za Fenu kazao prvi sekretar hrvatske ambasade u Sarajevu Pero Bilušić, redova za glasanje ima još u Tuzli, Sarajevu i Mostaru dok je biralište u Banjaluci zatvoreno.

“U Sarajevu i Tuzli još treba glasovati dvadesetak ljudi“, kazao je Bilušić, no nije znao točan podatak za Mostar gdje je uoči zatvaranja birališta u 19 sati ispred biračkih mjesta u Mostaru bilo više stotina osoba.

Što se tiče odziva birača u BiH, Bilušić je kazao da će te podatke imati nakon što svi birači, koji su se zatekli na biralištima, ostvare svoje pravo glasa.

Gužve na biralištima u BIH

Državno izborno povjerenstvo RH potvrdilo je u nedjelju da su gužve na biralištima u BiH rezultat većeg odaziva birača koji se nisu aktivno registrovali za glasanje, a zbog izostanka takve registracije nisu određena ni dodatna biračka mjesta, kao npr. u Njemačkoj.

Naime, slijedom podataka hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava da se u odnosu na prvi krug povećao broj i aktivno i prethodno registrovanih birača, za Njemačku su dodana dva biračka mjesta, u Dizeldorfu i Frankfurtu.

S BiH to nije bio slučaj, a i očitovanja nadležnih konzulata i ambasada govorila su da broj mjesta ne treba povećavati, jer na izborima 28. decembra na biralištima nije bilo gužvi, svih 15 zatvoreno je u 19 sati.

“U Mostaru se, primjerice, za glasanje aktivno registrovalo 8.190 birača, a s obzirom da je za taj grad određeno deset biračkih mjesta to je trebalo biti dovoljno da se glasovanje obavi bez gužvi“, kaže potpredsjednica DIP-a Aleksandra Jozić Ileković. No, nedjelja je donijela sasvim druge prilike.

Naime, do 15 sati u BiH glasalo je oko devet i pol hiljada birača, najviše u Mostaru, njih šest i pol tisuća. U prvom krugu u BiH ukupno je glasalo oko 7.300 birača.

Biračkih redova bilo je i u Sarajevu, a izvještaji govore da su rezultat većeg odaziva birača koji se nisu aktivno registrirovali za nedjeljno glasanje, pa ako to žele napraviti moraju ishoditi potvrde o upisu u registar birača.

Dobivanje tih potvrda iziskuje određenu proceduru i vrijeme, potvrđuje Jozić Ileković i navodi da ih je do 16 sati izdao gotovo šest i po hiljada.

Za BiH određeno je ukupno 15 biračkih mjesta, deset u Mostaru, po dva u Sarajevu i Tuzli te jedno u Ba Najbolja bajadera ikada!

Agencije

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,108PratilacaZaprati
988PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se