naslovnaPolitikaVIJESTI

Cvijanović: Podrškom privredi do njenog rasterećenja

BANJALUKA – Politika podrške privredi ima za cilj njeno rasterećenje, stvaranje povoljnijih uslova za poslovanje i reformu tržišta rada, što će omogućiti veće zapošljavanje i veći privredni rast, koji je osnova za bolji životni standard građana, istakla je mandatar za sastav Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović.

„Svjesni smo da će provođenje mjera za oporavak i novi rast privrede biti najvažniji i najteži zadatak nove vlade. Bez privrednog rasta dugoročno nećemo uspjeti u potpunosti konsolidovati javne finansije, niti provesti reformu javnog sektora“, rekla je Cvijanovićeva predstavljajući danas ekspoze poslanicima u parlamentu Srpske.

Ona je naglasila da će osnovne mjere za oporavak privrede i podsticaj privrednog rasta biti realizovane stimulativnom poreskom politikom, rasterećenjem i poboljšanjem likvidnosti privrede.

„Mjere će biti realizovane i javnim investicijama, reformom tržišta rada, poboljšanjem ekonomskog i socijalnog položaja radnika, unapređenjem stečajnog postupka i politike u poljoprivredi“, pojasnila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, u okviru podrške privredi, Vlada će i u 2015. godini zadržati stimulativnu poresku politiku, odnosno najniže poreske stope u domenu direktnog oporezivanja imovine i dohodaka građana i privrednih subjekata.

„Rasterećenje privrede provešćemo prvenstveno kroz rasterećenje obaveza za rad za novozaposlene radnike na određeni vremenski period. Očekujemo da će ovo motivisati preduzeća da zaposle nove radnike, uz smanjenje obaveza prema Republici za novozaposlene“, kaže Cvijanovićeva.

Ona je navela da će u 2015. godini Vlada realizovati projekat uspostavljanja registra svih „parafiskalnih“ davanja, koji je započet u ovoj godini, a obustavljen zbog poplava.

„U registru ćemo evidentirati sva davanja koja su regulisana zakonima i drugim propisima, a predstavljaju prihod budžeta Republike, opština i gradova, fondova i drugih korisnika javnih prihoda“, dodala je Cvijanovićeva.

Ona kaže da će s obzirom da je značajan broj privrednih subjekata u ovoj godini podnio zahtjev za izmirenje ukupnog poreskog duga do kraja godine, uz zakonsku mogućnost otpisa obračunate kamate, biti izmijenjen Zakon o posebnim načinima izmirenja poreskog duga kako bi privrednim subjektima ostavili ovu mogućnost i u prvom polugodištu 2015. godine.

„Donijećemo i zakon o rokovima izmirenja novčanih obaveza, u kome ćemo jasno precizirati rokove plaćanja obaveza, kako bi poboljšali likvidnost privrede. Sa istim ciljem, provodićemo i Zakon o jedinstvenom sistemu za multilateralne kompenzacije i cesije, čija je primjena zbog zahtjevnih pripremnih aktivnosti izostala u 2014. godini“, kaže Cvijanovićeva.

Ona je navela da će Vlada Srpske, posredstvom Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, pokrenuti inicijativu za izmjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost, s ciljem produženja roka za plaćanje PDV-a, u skladu sa zahtjevima poslovne zajednice.

Cvijanovićeva je precizirala da će energetski sektor nastaviti da bude jedna od ključnih poluga ekonomsko-privrednog razvoja Republike Srpske.

„S toga će Vlada pružati kontinuranu podršku realizaciji započetih energetskih projekata. Izgradnja TE ‘Stanari’ i planirana izgradnja TE ‘Ugljevik’ tri trenutno predstavljaju najveće investicije u regionu“, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je napomenula da će se nastaviti i sa realizacijom započetih projekata u oblasti hidroenergetike, poput izgradnje HE Mrsovo, HE Dabar, HE Ulog i Bočac dva.

„Samo u 2015. godini realno je očekivati završetak izgradnje oko 12 malih hidroelektrana i početak izgradnje još najmanje njih 10. U sferi ostalih obnovljivih izvora energije, u narednom periodu, pustićemo u funkciju prvi vjetropark u Republici Srpkoj – Vjetropark Trusina“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da će u oblasti saobraćajne infrstrukture, uz izgrađeni autoput Banjaluka – Gradiška, biti završena i izgradnja autoputa Banjaluka – Doboj.

„To su dva prioritetna pravca u okviru projekta `Izgradnje mreže autoputeva u Republici Srpskoj` koji nas povezuju sa evropskim koridorima, odnosno sa zapadom i jugoistokom Evrope. Naš cilj ostaje izgradnja mosta na rijeci Savi kod Gradiške, ali taj projekat zavisi od Hrvatske, odnosno njene upućenosti na sredstva EU“, dodala je Cvijanovićeva.

Ona je najavila da će se raditi i na izgradnji autoputa na Koridoru Pet ce, koji je jedan od najvažnijih projekata saobraćajne infrastrukture u Jugoistočnoj Evropi.

„U okviru projekta izgradnje mreže autoputeva u Republici Srpskoj, vode se pregovori sa kineskim partnerima za izgradnju autoputa na dionici Glamočani – Banjaluka – Mrkonjić Grad – Mlinište čime se obezbjeđuje nastavak autoputa Gradiška – Banjaluka u pravcu juga“, rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, u okviru ključnih kapitalnih investicija u zdravstvenom sektoru nastaviće se projekat rekonstrukcije i opremanja Univerzitetske bolnice Kliničkog centra Banjaluka i obezbjediti sredstava za realizaciju projekta izgradnje bolnice u Doboju i Istočnom Sarajevu, te rekonstrukcija i sanacija bolnica u Zvorniku, Prijedoru i Trebinju.

U oblasti rada i zapošljavanja, navodi Cvijanovićeva, Vlada će dijalogom i saradnjom sa socijalnim partnerima raditi na stvaranju povoljnog ambijenta za privređivanje, unapređenje kolektivnog pregovaranja, ostvarivanje i zaštitu prava zaposlenih konvencionalnim i alternativnim metodama rješavanja sporova.

„Vlada će `voditi bitku` za svako radno mjesto kroz programe podrške privredi ili kreativnije programe zapošljavanja kako bi sredstva namijenjena za ovu svrhu imala jasno preciziran cilj“, pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da će Vlada u saradnji sa Savezom sindikata i Unijom udruženja poslodavaca aktivno raditi na povećanju najniže cijene rada, s ciljem poboljšanja ekonomskog i socijalnog položaja radnika.

Cvijanovićeva u ekspozeu navodi da će biti izvršeno reformisanje i inoviranje pravnog okvira uređenja oblasti rada. „Izradićemo i novi zakona o državnim službenicima, kako bi se postigla veća efikasnost i odgovornost admnistracije, ali i veća fleksibilnost, između ostalog, i kad je riječ o premještaju i mobilnosti kadrova“, ističe Cvijanovićeva.

„Uvešćemo i institut bruto plate, kako bi motivisali i podstakli radnike da se brinu za svoju bruto platu, odnosno, da budu zainteresovani i za uplatu doprinosa, jer će im to biti osnovica za obračun penzije, kada ispune uslove za penzionisanje“, naglašava ona.

Prema njenim riječima, u cilju utvrđivanja realne ponude radne snage na tržištu rada, biće obezbijeđeno da se evidencije nezaposlenih lica iz Zavoda za zapošljavanje, koji su na evidenciji zbog zdravstvenog osiguranja, vode u Fondu zdravstvenog osiguranja, jer ne čine aktivnu ponudu radne snage.

„Donijećemo novi zakon o stečajnom postupku, kojim će se na drugačiji i efikasniji način urediti kontrola i nadzor nad radom stečajnih upravnika, a u cilju obezbjeđenja uslova za stvaranje dobrog poslovnog ambijenta i efikasnije sprovođenje stečajnog postupka, kao i efikasnije reorganizacije privrednih društava i transparentnijeg namirenja stečajnih povjerilaca“, kaže Cvijanovićeva.

Ona je napomenula da će u okviru sektorskih politika Vlade, poljoprivreda biti u vrhu prioriteta i biće u funkciji razvoja privrede, zbog mogućnosti da se kroz poljoprivrednu proizvodnju najbrže i najefikasnije iskoriste raspoloživi prirodni resursi, stvori nova vrijednost i sirovinska osnova za razvoj industrije i drugih privrednih grana, ali i zato što se kroz razvoj poljoprivrede doprinosi razvoju ruralnih područja.

„Razvoj sektora poljoprivrede vidimo kroz obezbjeđenje stabilnosti dohotka i povećanje obima, produktivnosti, stepena tržišnosti i finalizacije poljoprivredne proizvodnje, oslanjanje na održivo korišćenje prirodnih resursa, i uravnotežen ruralni razvoj“, dodala je Cvijanovićeva.

Ona je najavila da će u toku 2015. godine u skladu sa budućim planom razvoja poljoprivrede i ruralnih područja 2015 – 2020. godine, definisati i višegodišnji budžetski okvir za realizaciju mjera finansijske podrške agrarnom i ruralnom razvoju donošenjem zakona o podsticajima, kojim se utvrđuju glavni pravci usmjeravanja sredstava podrške.

SRNA

Tagovi
Back to top button
Close
Close