LIFESTYLE

Odzvonilo antibioticima, imaju novi mamac za bakterije?

Naučnici su razvili novu supstancu protiv infekcija: vještačku mast koja služi kao mamac za bakterije i tako olakšava posao imunološkom sistemu. Ali, neki ipak sumnjaju u ovu mogućnost.

U borbi protiv bakterijskih infekcija, možda je učinjen značajan korak. Studija objavljena u časopisu Nature Biotechnology predstavlja jednu novu, vještačku supstancu, piše Deutsche Welle.

Naučnici koji su je razvili, vjeruju da su otkrili alternativu za antibiotike.

Povećava se otpornost na antibiotike

Naime, otpornost na antibiotike je sve veći, ozbiljan problem širom svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u izvještaju za 2014. godinu upozorava da „trenutno nisu moguća predviđanja u vezi s otpornošću na antibiotike jer se pojavljuje svuda u svijetu.“

Antibiotici postoje tek posljednjih stotinjak godina. Za organizme koji žive kratko, kao bakterije, to pak znači mnogo miliona generacija. To znači i da se iz generacije u generaciju prilagođavaju novom okruženju, između ostalog, razvijajući otpornost na antibiotike. Među bakterijama, otpornost se čak može uzajamno razmijeniti jednostavnim kontaktom.

SZO je samo 2012. godine prijavila više od 450. 000 slučajeva tuberkuloze otporne na antibiotike. Otpornost se češće registruje i kod uobičajenih bakterijskih infekcija urogenitalnog trakta i pluća ili trovanja krvi.

Mamac za otrove

Naučnici su dizajnirali vještačke nano čestice masti takozvane lipozome. To su kuglice koje se u medicini koriste kako bi se određeni lijekovi ‘prokrijumčarili’ u tijelo pacijenta. Takozvane „CAL02“ vještačke membrane u tijelu pacijenta oboljelog od bakterijske infekcije, privlače tokisne koje proizvode bakterije – i to kao magnet.

„Toksini se radije vezuju za lipozome, umjesto da napadaju naše ćelije. Na taj način postaju bezopasni,“ kaže Anete Dreger, koautorka studije. Novi lijek bi dakle djelovao tako što bi „namamio“ otrove bakterije i tako podržao naš imunološki sistem u odbrani od patogena.

Ovaj „mamac“ je otkriven slučajno. Tim od 18 naučnika u Institutu za anatomiju na Univerzitetu u Bernu zapravo je ispitivao kako ćelije popravljaju svoje membrane nakon napada bakterijskih toksina.

Lipozomi ne ubijaju bakterije

Frenk Martin Brunkhorst, glavni ljekar i šef za klinička ispitivanja na Univerzitetu u Jeni, sumnja u metodu, navodi nekoliko studija s lipozomima i fosfolipidima kojima je dokazano da te supstance ne djeluju kao lijek.

„Osnovni problem je u tome što lipozomi ne ubijaju bakterije“, kaže Brunkhorst. Bakterijske infekcije uglavnom imaju žarište u mekom tkivu, objasnio je on: „Kada se lječenje lipozomima završi, toksini se mogu vratiti u krvotok.“

On moguću primjenu lipozomima vidi u tretmanu infekcije stafilokokusom. Tu spada i sindrom toksičnog šoka, kada se u krv odjednom unese veći broj otrova. Pacijent „može umrijeti u roku od nekoliko sati,“ kaže Brunkhorst. To vremensko razdoblje je prekratko za detaljnu dijagnozu i dugo razmišljanje o najboljem tretmanu sa antibioticima.

Tagovi
Back to top button
Close
Close