9.3 C
Zvornik
29. март 2024.

Na Glođanskom brdu obilježene 22 godine od zločina nad srpskim vojnicima i civilima (foto)

Na Glođanskom brdu kod Zvornika danas su, parastosom, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća obilježene 22 godine od zločina nad 126 srpskih vojnika i civila.

Parastos je na mjestu stradanja na Glođanskom brdu služio Njegovo preosveštenstvo vladika zvorničko-tuzlanski Hrizostom, nakon čega su članovi porodica, saborci i brojne delegacije položili vijence.

Na Glođanskom brdu prije 22 godine borci Zvorničke i Šekovačke brigade i civili mučeni su i ubijeni na najstrašniji način, vezani lancima i žicom, ukucavani ekserima za stabla, odsijecani su im dijelovi tijela. Za njih devet i danas se traga.

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović rekao je da je povod za okupljanje na Glođanskom brdu tužan, ali i ponosan i častan, čime se iskazuje duboko poštovanje prema herojima i junacima odbrambeno-otadžbinskog rata i civilnim žrtvama.

„Nama koji smo ostali živi ostaje zavjet, i ljudski i božiji, da pamtimo i da se sjećamo i da vodimo najžešću aktivnost da se procesuira svaki zločin, kao i ovaj ovdje. Svjedoci smo da te zajedničke institucije koje bi trebale da brinu na isti način bez pristrasnosti to upravo suprotno čine. I Tužilaštvo i Sud i Institut za nestala lica isključivo rade u intersu jedne i to bošnjačke strane i zato imamo situaciju da ni oni najkrupniji zločini nad srpskim žrtvama nisu procesuirani“, upozorio je Mitrović.

Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić rekao da je mjesto stradanja na Glođanskom brdu jedno od mnogih drugih u Republici Srpskoj koji najbolje gobore o karakteru rata i da to nije nikakva agresija na BiH, kao to neki žele da prikažu.

„Za ovo mjesto me vežu i lične uspomene, jer sam dva dana poslije ovog događaja upućen sa jedinicom i sjećam se da je u to vrijeme praktično ovaj prostor bio potpuno ispražnjen od Srba. Govorim to iz razloga što je priča o BiH druga, predstavljeno je da smo mi uvijek bili napadači, a činjenica je da smo se mi na ovim prostrima dvije godine branili i tek onda kada su ti napadi prevršili svaku mjeru, a naši gubici postali nepodnošljivi, morali smo preduzeti akcije da oslobodimo prostore i zaštitimo srpski narod“, rekao je Savčić.

On je istakao da svi narodi u BiH imaju pravo da obilježavaju mjesta stradanja svojih sunarodnika, dodavši da će to pravilo važiti za sve – ili će svi moći da obilježavaju takva mjesta ili neće moći niko.

„Evo, na žalost, na ovom primjeru vidite da Srbi to ne mogu, znamo koliko je puta ovdje rušena spomen ploča. Prilika je i da sa ovog mjesta poručimo svima – zakon će ili važiti za sve ili neće važiti ni za koga. Ne mogu se procesuirati samo jedni za ista krivična djela, a ovdje je nesumnjivo počinjen ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i protiv civila i za to se odgovara. Mi ne branimo ni jednog počinioca, ali tražimo da se primjenjuje ravnopravno na sve. Zbog neravnopravnosti naroda 1992. godine je počeo rat, mislim da to svi pamtio i apelujem na sve građane BiH da to imaju u vidi. Mi smo Republiku Srpsku stvorili, taj okvir i kapacitet je dovoljan da ostvarimo svoj nacionalni suverenitet, preko toga da se borimo za ravnopravnost na nivou BiH, ali očigledno da se nismo po svim pitanjima izborili za ravnopravnost“, kazao je u obraćanju Savčić.

Vladika Hrizostom je naglasio da su pobijeni na Glođanskom brdu svoje živote dali za ideale ljudskosti, dobrote i poštenja, braneći sebe i svoje od onih koji su vjekovima na ovim prostorima činili što su prije 22 godine učinili na Glođanskom brdu.

„Ubijali su, raspinjali, spaljivali, uništavali vijekovima sve što je srpsko i što je pravoslavno. Možda bi najbolje bilo danas na ovom mjestu ćutati, ali imamo li pravo da ćutimo ili da ne kažemo ono što se ovde desilo. Mi kao narod moramo da pamtimo sve ono što se ovdje desilo, a ovdje su bili razapeti, obješeni na tri hrasta koje je neko posjekao. Ako mi ne bi govorili o njima, onda bi samo ovo brdo govorilo, zato dok smo mi, a i naši potomci uvijek ćemo se sjećati svih ovdje nevino postradalih. Bivalo je ratova, ali zločini nikada nisu dopušteni. Ubiti Slobodana Stojanovića, dječaka od 11 godina, odjseći mu ruke do lakata, odsjeći mu prste, uši, nos, iskopati oči, to je velikomučeništvo, a masakrirali su i svih 126 boraca i civila koji su imali pravo na život. Zato sa ovoga mjesta koje je sveto za nas prozivamo Tužilaštvo i Sud BiH koji do danas nisu procesuirali zločince i neljude, oni ne smjeu da ćuti o ovakvim zločinima, a ovdje su neljudi ubili ljude“, poručio j Hrizostom.

Na mjestu stradanja tri puta je postavljana spomen-ploča koju su svaki put nepoznati vandali rušili i lomili u sitne komade, zbog čega je podignuta dva kilometra dalje.

Ostala je samo kamena stopa na koju su cvijeće položili predstavnici ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite, predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Mitrović, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Savčić, načelnik opštine Zvornik Zoran Stevanović, načelnik opštine Šekovići, predstavnici zvorničke Boračke organizacije, Udruženja ratnih vojnih invalida i organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Šekovići, Odbora Subnor-a Šekovići, boračkih organizacija Vlasenice i Bratunca.

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se