BANJALUKA – Dio evropskog kontinenta kojem pripada BiH može u narednom periodu očekivati česte pljuskove i nagle promjene temperature, koje će dovoditi do velikih suša, kao i pojavu vremenskih neprilika netipičnih za ove krajeve.
Izjavio je ovo Nebojša Kuštrinović, meteorolog i član Savjeta za klimatske promjene BiH, koji kaže da će velike klimatske promjene uzrokovane globalnim zatopljenjem sasvim sigurno, ne samo narednih dana nego i godina, praviti velike probleme.
„U budućnosti možemo očekivati česte pljuskove s natprosječnom količinom padavina, kao i pojavu monsunskih kiša“, istakao je Kuštrinović.
Ne isključuje ni pojavu manjih tornada, kakve smo prethodnih godina na ovom prostoru već imali priliku da vidimo.
„Unazad pet godina imali smo četiri mala tornada, dva u Lijevče polju te po jedan u Prijedoru i Popovom polju, što se ranije nikad nije dešavalo“, rekao je Kuštrinović.
Prema njegovim riječima, ta tornada su daleko manjeg intenziteta nego u drugim zemljama tipičnim za ove pojave, ali nastaju na identičan način kada prilikom susretanja tople i hladne vazdušne mase nastaju vrtlozi. Nastanku tornada pogoduju iznenadna zahlađenja ljeti i izuzetno tople zime, koje smo imali prethodnih godina.
Iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda navode da u narednom periodu neće biti većih frontalnih, ali da se očekuju česte lokalne vremenske nestabilnosti.
U HMZ RS, koji se između ostalog bavi i mjerenjima podrhtavanja tla na ovim prostorima, kažu da navodna veza između poplava, pojave klizišta i zemljotresa ne postoji, te da građani nemaju razloga za strah, ali istovremeno upozoravaju na dugu istoriju zemljotresa na ovim prostorima.
Takođe dodaju da je nemoguće predvidjeti razorne zemljotrese, jer prognoza za zemljotrese ne postoji nigdje u svijetu.
„Povezanost poplava i klizišta sa mogućim zemljotresima je neosnovana i građani nemaju razloga za brigu, klizišta jesu jedna vrsta pomjeranja tla, ali samo površinskog sloja, dok se pomjeranje tla koje izaziva zemljotres događa na dubini od nekoliko kilometara“, objašnjava Snježana Cvijić-Amulić, načelnica Odjeljenja seizmologije.
Ona dodaje da je činjenica da se nalazimo na trusnom području, koje periodično pogađaju snažni zemljotresi, te da zbog toga treba posebnu pažnju obratiti na poštivanje propisa prilikom gradnje novih objekata.
„Posljednji veliki zemljotres je bio 1969. godine, a u međuvremenu grad se proširio nekoliko puta i do samih obala rijeka. Pitanje je sada koliko su nove stambene zgrade u stanju da podnesu eventualne potrese. Seizmolozi ne mogu da predvide kad i gdje će se zemljotres dogoditi, ali mogu da upozoravaju na posebno trusna područja, gdje su u prošlosti već bili zemljotresi, jer upravo na tim mjestima je veća vjerovatnoća da će se potres ponovo dogoditi“, upozorava Cvijić-Amulićeva.
Inače, nestabilno vrijeme koje nas očekuje u narednom periodu ni u kojem slučaju ne može dovesti do novih poplava u BiH, ali jaki pljuskovi mogu izazvati aktiviranje novih klizišta, saopšteno je ranije iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Po podacima kojima meteorolozi trenutno raspolažu do prave stabilizacije vremena neće doći prije 15. juna.
(Nezavisne novine)
