DruštvoVIJESTI

Ulice prepune „žestokih momaka“

BANJALUKA, SARAJEVO – Svako treće lice u BiH koje je prošle godine policija „ulovila“ zbog izvršenja krivičnog djela istovremeno je bilo i povratnik u kriminalne aktivnosti, svjedoče podaci enitetskih MUP-ova.

zvornikdanas-hapsenje u trebinjuVeliki dio njih je, naravno, nakon podnesenog izvještaja nadležnom tužilaštvu pušten da se brani sa slobode, tako da je na ulicama bh. gradova mnogo „žestokih momaka“, poput Emira Pajazetovića, mladića sa „bogatim“ policijskim dosijeom, koji je u Velikoj Kladuši bombom ranio 32 osobe.

„U RS je prošle godine evidentirano 9.935 krivičnih djela opšteg kriminaliteta, od kojih je rasvijetljeno 7.231, a podneseno je 8.968 izvještaja nadležnim tužilaštvima protiv 7.588 lica. Među prijavljenima je 2.435 povratnika, odnosno skoro svaki treći izvršilac“, saopšteno je iz MUP-a RS.

U najmanju ruku zabrinjavajuća statistika zabilježena je i u FBiH, gdje je lani registrovano čak 25.068 krivičnih djela.

„Za izvršenje ovih djela prijavljeno je 17.078 lica. Od ukupnog broja prijavljenih lica, 7.084 su povratnici u vršenju krivičnih djela“, naveli su iz Federalne uprave policije (FUP).

Da im recidivisti zaista stvaraju probleme, ne poriču ni iz policije, ali usput ističu da pripadnici MUP-ova nisu jedini u lancu, već „karike“ predstavljaju i tužilaštva, te sudovi.

Ale Šiljdedić, portparol MUP-a USK (na području kojeg je u nedjelju višestruki povratnik u kriminalne aktivnosti izvršio bombaški napad), kaže da problem povratnika u vršenju krivičnih djela nije samo problem ovog kantona, već cijele države.

Komentarišući stav brojnih građana, koji po forumima kritikuju kako policija „žestoke momke“ pušta da slobodno hodaju ulicama, Šiljdedić kaže da je tu riječ o neznanju građana i cjelokupne javnosti.

„Policija ima striktno propisana pravila ponašanja. U momentu kada mi evidentiramo i pronađemo određeno lice koje je osumnjičeno za neko od krivičnih djela, policija ima pravo po zakonu takvo lice zadržati 24 sata u svojim prostorijama radi provođenja istražnih radnji“, pojašnjava Šiljdedić.

U tom roku, prema riječima Šiljdedića, oni su dužni da zadokumentuju krivično djelo, odnosno za šta sumnjiče lice, te uz popratne dokaze osumnjičenog predaju nadležnom tužilaštvu.

„Nakon što lice bude predato tužiocu, on može da traži određivanje mjere pritvora, a to opet na kraju mora da odobri nadležni sud. Dakle, u tom segmentu policija nema mogućnost da to lice drži više od 24 sata“, pojašnjava Šiljdedić.

On kaže da policija preventivno djeluje u okviru svojih ovlaštenja, što podrazumijeva i pojačan nadzor nad onim koji se vraćaju izvršenju krivičnih djela, ali da taj nadzor ne smije ugrožavati zagarantovana prava i slobode svakog čovjeka.

Psiholog Aleksandar Milić smatra da je u osnovi svih kriminalnih ponašanja poremećaj ličnosti.

„Nama zataji praćenje takvih lica. Te osobe se prepuste i hodaju kao svi drugi građani. A oni nisu kao svi građani, jer imaju obilježja da su sklona činjenju teških djela“, ističe Milić.

Profesor Milić kaže da takva lica treba da budu praćena od strane policijskih struktura, ali da u „posao“ treba da se uključe i pravosudne institucije u smislu izricanja adekvatnih mjera.

„Takva lica neće moći na ulici prepoznati građani, ali treba da ih prate institucije koje su za to zadužene. Građani treba mirno da hodaju i da budu obezbijeđeni, da budu sigurni, a sve osobe rizičnog ponašanja treba da budu pod kontrolom. Ko je sklon vršenju jednog djela, biće sklon vršenju i drugog“, smatra Milić.

(Nezavisne novine)

Tagovi
Back to top button
Close
Close