20.4 C
Zvornik
28. март 2024.

Katastrofa Štajnmajera u Ukrajini

BERLIN – Njemački analitičari smatraju da je posrednička misija šefa njemačke diplomatije Franka-Valtera Štajnmajera oko Ukrajine završena „diplomatskom katastrofom“.

Valter Štajnmajer
Valter Štajnmajer

Štajnmajer je kao mirovnjak-diplomata, imao namjeru da vladu u Kijevu dovede za isti sto s proruskim snagama na istoku države, ali je bio daleko od uspjeha.

Tako se našao „između dvije vatre“ – kancelarke Angele Merkel, koja se od početka krize desetak puta čula s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kritičara koji mu prebaciju slabost prema Moskvi.

Kritičari kažu da ta Štajnmajerova slabost potiče iz vremena kada je bio šef kancelarske službe, bivšeg kancelara Gerharda Šredera.

Štajnmajer, koji važi za razložnog političara čije mišljenje znaju da uvažavaju i njegovi politički neistomišljenici, trebalo je da s ukrajinskim premijerom Arsenijem Jacenjukom najavi start novog okruglog stola svih strana u konfliktu, ali se premijerovi savjetnici, do u noć, nisu mogli složiti oko jednog jedinog predstavnika za pregovore, kažu njemački komentatori.

Drugi Štajnmajerov neuspjeh bio je, tvrdi po pravilu dobro obavješteni tabliod „Bild“, razgovor s ukrajinskim predsjednikom Aleksandrom Turčinovom, koji je prvo šefa njemačke diplomatije pustio da ga dugo čeka, a zatim mu, ne gledajući ga u oči, tvrdoglavo „držao predavanje“ o svojoj čvrstoj liniji protiv svih separatista.

Njemački mediji govore o monologu Turčinova i tome da Štajnmajera nije gledao u oči i u analizama ukrajinske krize ukazuju da se „čak i ruski predsjednik Vladimir Putin“ izjasnio za podršku okruglom stolu.

Štajnmajer je u Ukrajini trebalo da, kao pozitivan znak za proruske snage na istoku zemlje, prema planu posjete položi i vijenac ispred Doma sindikata u Odesi, gdje je prije dvije nedjelje u sukobima nacionalista i separatista poginulo 48 ljudi, proruskih aktivista.

To je, međutim, otkazano, jer se ukrajinska strana pribojavala da bi to kod stanovnika Odese, kako se navodi, moglo da izazove „zlu krv“.

Ukrajina je već dugo glavna spoljnopolitička tema konzervativnih i moćnih njemačkih dnevnika, javnog servisa, privatnih televizija, bulevarskih listova, uticajnih nedjeljnika, ali i marksističkih medija, koji, svako iz svog ugla, pišu o najvećoj krizi novije političke istorije Evrope, slažući se samo u jednom – da se taj ogroman problem mora rješiti jedino diplomatskim putem.

Upravo to je u svojoj posljednjoj izjavi o Ukrajini naglasila i sama Merkelova, koja je se založila za diploamtsko rješenje i rekla da se kriza u Ukrajini ne može rješiti vojnim putem.

U brojnim izjavama, analizama ukrajinske krize i prijetnjama sankcijama Rusiji, njemački politički nedeljnik „Der Spiegel“, uticajan i ugledan, piše u aktuelnom broju da su sankcije kojima zapad prijeti Rusiji u ukrajinskoj krizi zapravo „blef“, pošto su interesi država članica EU različiti.

Opisujući svu složenost ukrajinske krize i svu različitost zemalja EU, ovaj nedjeljnik piše o tome da bi, takozvani „treći nivo“, dakle, sveobuhvatne privredne sankcije prema Moskvi, trebalo Putina da privole da popusti, ali i da tu postoji jedan problem.

„Sankcije moraju jednoglasno da budu usvojene u cijeloj EU. To je uspjelo kada je bilo riječi o prvom i drugom nivou sankcija, jer se radilo o simboličnim mjerama koje su pogađale Putinovo okruženje. Zemllje EU nisu iz toga imale prave troškove. To bi, međutim, kod trećeg nivoa sankcija bilo drugačije. Ipak nije vjerovatno da će se EU zemlje dogovoriti o sankcijama, koje bi Rusiju mogle ozbiljno pogoditi. Najteže oružje Evropljana, u suštini je blef“, ocijenjuje „Spiegel“.

(FENA)

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se