10.9 C
Zvornik
29. март 2024.

Zašto su ljudi i neandertalci toliko različiti?

Kako stvorenja tako različitih tijela i umova kao što je savremeni čovjek i njegov drevni predak neandertalac mogu dijeliti 99,84 identičnih gena?

NeandertalciČetiri godine nakon što su naučnici otkrili da se genomi ovih vrsta razlikuju u samo djeliću jednog procenta, genetičari kažu da sada imaju i objašnjenje za ovu pojavu: ćelijski ekvivalent dugmetu za uključivanje i gašenje DNK, prenosi B92.

Stotine gena su kod neandertalaca bile „isključene“, dok su identični geni kod savremenih ljudi „uključeni“, zaključio je međunarodni tim naučnika u radu objavljenom u onlajn izdanju magazina Science.

Oni su takođe otkrili da su isto tako mnogi geni kod neandertalaca bili uključeni, dok su kod savremenih ljudi isključeni.

Među tim stotinama gena, od onih koji kontrolišu oblik udova i funkcije mozga najviše zavise razlike između čovjeka i njegovog pretka.

Otkriće ističe značaj takozvanog ljudskog epigenoma, koji treba razlikovati od genoma.

Genom je sekvenca od tri milijarde molekula koje čine DNK svake osobe, dok epigenom predstavlja koji dijelovi DNK su uključeni ili isključeni čak i kad molekularna sekvenca ostaje nepromijenjena.

zvornikdanas Neandertalac pećinski čovjekPoslednjih nekoliko godina istraživanja na epigonomima rasvjetlila su kako „zatajenje“ određenih gena vodi kanceru, na primjer, a kako identični blizanci sa identičnim sekvencama DNK mogu biti sasvim različiti.

Stručnjaci za epigenom ove moćne efekte često zovu „drugim genetskim kodom“.

U novoj studiji, genetičari predvođeni Liramom Karmelom sa Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu počeli su sa ispitivanjem DNK kostiju udova: žive osobe, neandertalca i denisovanca, istrebljenog humanoida koji je živio na području Evroazije tokom Kamenog doba i čiji su ostaci otkriveni u pećini u Sibiru tek 2010.

Genetičar Dejvid Gokman i ostali članovi tima zatim su ispitali šeme uključivanja i isključivanja DNK identifikujući oko 2.200 regija koje su aktivirane kod današnjih ljudi, a neaktivne kod jedne ili obje istrebljene vrste i obrnuto.

Kada su geni deaktivirani, oni ne utiču na pojavu neke osobine, kao što to čine aktivirani geni.

Glavni za epigenetske razlike – skup od pet gena nazvan HOXD, koji utiče na oblik i veličinu udova – bio je isključen kod obje drevne vrste.

Nazivajući ovaj rad „pionirskim“ i „izuzetnim otkrićem“, paleoantropolog Kris Stringer iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu rekao je da otkriće HOXD gena „može pomoći da se objasne kako su drevni ljudi imali snažnija tijela i bili bolje prilagođeni teškim uslovima života Kamenog doba“.

Epigenom u velikoj mjeri može da zavisi od ishrane pojedinca, njegovog okruženja i drugih faktora, pa je zato nemoguće saznati da li su ove šeme pronađene u genima neandertalaca tipične za cijelu vrstu, ili su pojedinačan slučaj.

(B92)

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se