BEOGRAD – Šefik Džaferović, koji je pobijedio u trci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH na prošlonedjeljnim opštim izborima, bio je na čelu Centra službi bezbjednosti u Zenici u vrijeme ratnih zločina koje su mudžahedini počinili nad Srbima, navodi danas Politika.
Džaferović (61) je potpredsjednik najuticajnije političke partije među Bošnjacima, Stranke demokratske akcije (SDA), u koju je ušao ratne 1993. godine.
Godine 1996. izabran je za sekretara ratne bošnjačke tajne službe, poznatije kao AID.
Sarajevski mediji na koje SDA nema uticaj, napominje se u tekstu, nerijetko su predstavljali Džaferovća kao političara koji je “ponikao iz kadrovskog rasadnika AID-a” i koji je “unutar SDA uvijek bio odan klanu Bakira Izetbegovića, čak i u vrijeme vladavine Sulejmana Tihića, kada Izetbegović nije imao dobru unutarstranačku poziciju”.
U Parlamentarnoj skupštini BiH Džaferović je od 2000, kao kadar SDA jedan mandat proveo je u Domu naroda, a onda je 2014. izabran za poslanika u Predstavničkom domu, u kojem je i dočekao kandidaturu za člana Predsjedništva BiH.
U tom domu, po sistemu rotacije, obavljao je funkciju predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg.
To njegovo predsjedavanje sve vrijeme su bojkotovali poslanici SNSD-a, tražili su i da bude smijenjen, ne želeći da prisustvuju sjednicama kojima rukovodi čovjek dovođen u vezu sa ratnim zločinima nad Srbima, navodi beogradski dnevnik.
Riječ je, naime, o zločinima koje su počinili mudžahedini u srpskoj Vozući kod Zavidovića, a obimnu dokumentaciju sa dokazima o tim zločinima predao je Tužilaštvu BiH bivši potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo.
Istraga protiv Džaferovića nikada nije pokrenuta.
S tamnom mrljom u svojoj službenoj biografiji, Džaferović će u ući u Predsjedništvo BiH, gdje će naredne četiri godine sjedeiti za istim stolom sa Miloradom Dodikom, po čijem su naređenju poslanici SNSD-a napustili skupštinska zasjedanja kojima je on predsjedavao, zaključuje Politika.
(Tanjug)
