„Postoji pokušaj da se poistovjeti situacija u RS i FBiH kada je u pitanju nepoštivanje prava na korištenje jezika i na konstitutivnost. Ako tražimo da se u RS poštuje bosanski jezik, moramo Srbima omogućiti da budu konstitutivni u FBiH“, kazala je Mahmutbegović.
Govoreći na pres-konferenciji o temi „Ocjena ustavnosti kantonalnih ustava i njihova usklađenost s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine“, Mahmutbegović je podsjetila da je 2015. godine pokrenula inicijativu za izmjene ustava Posavskog, Zapadnohercegovačkog i Hercegovačko-neretvanskog kantona, a u vezi s ocjenom ustavnosti po pitanjima – Srba kao konstitutivnog naroda, bosanskog i srpskog jezika, te ćirilićnog pisma.
Precizirala je da je pokrenula pitanje ocjene ustavnosti u vezi s nepriznavanjem konstitutivnosti srpskog naroda u spomenutim kantonima, odnosno srpskog jezika i upotrebe ćiriličnog pisma, zalažući se za balansiran pristup, uz napomenu da se, ukoliko se insistira na poštivanju bosanskog jezika u RS, mora omogućiti pravo i Srbima da budu konstitutivan narod u kantonima, koji kao službene jezike ‘prepoznaju’ isključivo hrvatski i „bošnjački“, te latinicu kao službeno pismo.
Mahmutbegović je detaljno elaborirala sve ono što je dosad učinjeno na tom planu, a tiče se osiguranja individualnih i kolektivnih prava po raznim osnovama u FBiH i RS, odgovarajući na taj način na istupe pojedinih delegata i zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH (PSBiH) u pogledu pokretanja inicijative za ocjenu ustavnosti određenih kantonalnih ustava, a radi što cjelovitijeg informisanja javnosti u vezi sa spomenutim pitanjima.
Podsjetila je na hronologiju i dinamiku aktivnosti koje je u širem kontekstu poduzela Stranka demokratske akcije (SDA) putem izabranih zvaničnika, počevši od zahtjeva za ocjenu ustavnosti naziva županija iz 1998. godine koju je podnio bivši federalni premijer Edhem Bičakčić, odnosno inicijative tadašnjeg predsjednika Alije Izetbegovića, koja se odnosila na konstitutivnost triju bh. naroda, pa do apelacije u vezi s bosanskim jezikom u RS, koju je 2016. godine podnio zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Safet Softić.
Potpredsjednica FBiH upozorila je, takođe, da postoji pokušaj da se poistovjeti situacija u RS i FBiH kada se radi o (ne)poštivanju osnovnih prava na korištenje vlastitog jezika, odnosno prava koja proistječu iz statusa konstitutivnosti, a s obzirom na to da su u BiH u upotrebi bosanski, hrvatski i srpski jezik, odnosno latinica i ćirilica kao službeni jezici i pisma.
Po njenim riječima, a budući da je nakon spomenute inicijative i koraka na njenom oživotvorenju izostala odgovarajuća reakcija kantonalnih zakonodavnih organa (skupština), u septembru 2017. godine podnijeta je apelacija Ustavnom sudu FBiH za ocjenu ustavnosti odredaba ustava HNK-a, Kantona 10 (Livanjski), Posavskog i Zapadnohercegovačkog kantona, a koju je kao ovlašteni apelant podnio federalni premijer Fadil Novalić.
Radi se o zahtjevu za ocjenu ustavnosti kojim se problematiziraju pitanja – nepriznavanja ustavnopravne konstitutivnosti srpskog naroda i ravnopravnosti srpskog jezika, kao i nepriznavanja ravnopravnosti ćirilice, te nepriznavanja naziva bosanskog jezika, odnodno neizvršavanja ustavnopravne pozitivne obaveze normiranja bosanskog jezika kao jezika bošnjačkog naroda i drugih građana koji se identificiraju s tim jezikom.
Mahmutbegović je izrazila očekivanje da će Ustavni sud FBiH donijeti odgovarajuće mjere kojima će naložiti spomenutim kantonima da vlastite ustave usaglase s Ustavom FBiH.
Istovremeno, potpredsjednica napominje da Ustavni sud FBiH nije popunjen, te da je sa svoje pozicije poduzela određene korake i mjere kako bi se dvije upražnjene pozicije u tom sudu popunile s dvoje nedostajućih sudija, navodeći da su aktivnosti na tom planu u toku.
