Samo jedan glas nedostaje da izmjene Izbornog zakona budu usvojene i u Domu naroda bh Parlamenta.
Uvođenje skenera i video nadzora podržaće pet delegata kluba Bošnjaka, a podršku najavljuju i Ognjen Tadić i Darko Babalj. Protiv se izjasnio SNSD, te HSS i dva HDZ-a koji kontrolišu svih pet delegata hrvatskog kluba.
Dok se traži osmi glas, DNS-ov Dragutin Rodić najavljuje podršku zakonu u slučaju da se na njega bude moglo djelovati amandmanski.
„Ako se bude glasalo o proceduri i ako bude redovna procedura ja ću glasati za zakon, a ako bude usvojena hitna procedura neću. Određen dio zakonskih rješenja nije baš najbolji, a to se odnosi na biometrijske podatke i video nadzor a što se tiče skenera o tome bi se moglo razmišljati”, smatra Rodić.
Bude li iznenađenja i većine u Domu naroda, srpski klub može blokirati usvajanje zakona samo u slučaju da SNSD-ovi Nebojša Radmanović i Sredoje Nović, te DNS-ov Rodić ne dođu na sjednicu 17. aprila. Rodić kaže da ga kolege iz SNSD-a nisu kontaktirale s prijedlogom da na sljedećoj sjednici Doma naroda miniraju kvorum.
Desi li se ipak da izmjene Izbornog zakona BiH budu potvrđene u Domu naroda, zakon će stupiti na snagu osmog dana od objave u Službenom glasniku BiH. To podrazumijeva da Centralna izborna komisija skupi 13 miliona maraka, raspiše javni poziv, provede proceduru javnih nabavki, nabavi optičke skenere i video nadzor, instalira opremu, obuči ljude i pripremi cijeli sistem za izbore u oktobru ove godine. Ukoliko ne uspije, izborni rezultati mogu biti dovedeni u pitanje, a BiH bi tako mogla da se suoči s nizom apelacija, žalbi i prijava za kršenje Izbornog zakona i, konačno, s permanentnom blokadom vlasti. S druge strane, izmjenama Izbornog zakona navedeno je da se rezultati izbora evidentiraju na osnovu izvoda iz optičkih skenera, pri čemu je ručno brojanje ostavljeno tek kao opcija CIK-u. Nedovoljna preciznost ovih odredbi za SNSD je prostor za zloupotrebu.
„Cilj je dakle ili da ne dođe do izbora ili da neko ko bude kontrolisao taj softver, a to sigurno neće biti neko iz Republike Srpske ima potpunu kontrolu izbornih rezultata”, rekao je Radovan Kovačević, portparol SNSD-a.
„Ovdke se radi o tome da se putem tehnoloških inovacija pokuša odrobiti politički sistem Bosne i Hercegovine i da se onda putem malih stranaka koje su već sada prema anketama ispod cenzusa da dobiju parlamentarni status kako bi ovi međunarodni igrači poslije izbora sastavljali vlast u Bosni i Hercegovini”, smatra Nikola Špirić, potpredsjednik SNSD-a.
Optički skeneri nisu jedini problem predloženih izmjena. Predstavnički dom već je izignorisao mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka.
„Primjena video nadzora na biračkom mjestu u svrhu sprečavanja povrede glasanja, imala bi izrazito negativan uticaj po osobe koje su pod takvim nadzorom. Instaliranje video nadzora kod birača bi stvorio osjećaj nelagode da se nalaze pod prismotrom, da se prati da li su glasali. Zaključno, mišljenja smo da video nadzor na biračkom jestu ne bi bio mjera koja je srazmjerna cilju koji se želi postići, niti je takva mjera neophodan u demokratskom društvu”, smatraju u Agenciji.
Zagovornici zakona tvrde da bi se usvajanjem spriječile izborne prevare. Međutim, dok se ovih dana sve političke partije uglavnom takmiče u tome ko je u BiH više za regularne izbore, u sjeni izmjena Izbornog zakona ostaju najkrupniji problemi aktuelnog Zakona poput primjene presude Ustavnog suda u slučaju Božo Ljubić, te, ako se još iko u BiH toga sjeća, primjene presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci.
Tako se negdje u fusnotama izgubilo nekadašnje insistiranje Sjedinjenih država i Evropske unije na suštinskim izmjenama Izbornog zakona. Umjesto toga, američki ambasador i šef delegacije Evropske unije organizuju sastanke s odabranim strankama s ciljem podrške posljednjim, uslovno rečeno, kozmetičkim izmjenama. Morin Kormak i Lars Gunar Vigemark prije tri dana su o Izbornom zakonu razgovarali s liderima SDA, SDP-a i DF-a, a o istoj temi najavljen je i razgovor s Fahrudinom Radončićem. Prije dva dana američki ambasador sastala se i sa zamjenikom predsjednika DNS-a, Nedeljkom Čubrilovićem. Nema informacija da li je jedna od tema razgovora bio Izborni zakon.
