„Predsjednik Evropske komisije je naveo, za pojedine kandidate, 2025. g. kao mogući datum pristupanja. To je realno, iako ambiciozno“, rekao je Han u intervjuu bečkom dnevniku „Kurir“.
Na pitanje da li će Katalonija napustiti EU on je rekao da bi svi učesnici trebalo da se vrate dijalogu.
„Ishod izbora nije olakšao situaciji na terenu“, ocijenio je Han.
Vezano za postupak EU protiv Poljske on je istakao da nema govora o cijepanju Unije.
“Mi smo u pojedinim državama suočeni sa okolnostima da vladavina prava, na primjer poštovanje sudskih presuda, još nije dovoljno razvijena”, naglasio je Han.
Kada je riječ o budućnosti EU on je podsjetio da je Komisija predstavila pet opcija za reformu Unije i izrazio nadu da će se postići dogovor oko jedne središnje pozicije.
“Osnova će biti – koncentracija na velike, globalno relevatne teme i prepuštanje drugih tema nacionalnim državama”, objasnio je Han.
Prema njegovim riječima, odlučujuće je da se sarađuje pojačano u spoljnoj i bezbjednosnoj politici, kako bi EU mogla da djeluje kao međunarodni akter, a za to je potrebno uvođenje većinskog glasanja, jer je do sada bio potreban pristanak svih.
Na konstataciju da je EU daleko udaljena od aktivne spoljne politike, te da na Bliskom istoku odlučuje Rusija, dok se SAD povukla, a Evropljani samo gledaju skrštenih ruku, Han je istakao da se precjenjuje uticaj Moskve.
“Izolacionizam SAD pruža EU šanse da igra značajno aktivniju ulogu”, smatra Han.
Što se tiče namjere za tješnju koordinaciju u odbrambenoj politici EU on je kazao da se radi o prvom koraku ka zajedničkim aktivnostima u istraživanju i nabavci i dodao da se vojni izdaci moraju efektivnije upotrebljavati.
Upitan šta donosi susjedska politika Han, ističe da EU ili izvozi stabilnost ili rizikuje da uvozi nestabilnost.
“Stabilnost možemo izvoziti time što razvijamo ekonomski zemlje, a vladavina prava olakšava investicije”, poručio je on.
Na pitanje da li EU čini dovoljno da bi smanjila migraciju Han je podsjetio da oko Evrope postoji 20 do 25 miliona izbjeglica, što je konstantni izazov za Evropu.
„Postoji jaz između EU i neposrednog susjedstva po pitanju životnog standarda. Mogli bi raditi na tome time da podstičemo ekonomski razvoj, kako bi ljudima pružili perspektivu u njihovim domovinama. Posredstvom investicionog fonda koji bi bio upotrebljen specijalno za Afriku možemo mobilisati od evropskih preduzeća 44 milijardi evra za održive projekte. Veliki problem je rast stanovništva, na primjer u Egiptu gdje godišnje imamo do 2,5 miliona ljudi više”, objasnio je on.
Han je ukazao da je Fronteks već značajno pojačan, i izrazio nadu da članice razumiju, prilikom pregovora o novom budžetskom okviru EU, da zaštita spoljnih granica ne može biti besplatna.
Prema njegovim riječima, važno je boriti se protiv uzroka migracije, a to nije moguće samo sa Fronteksom.
Na kraju, na pitanje da li će 2019.godine ponovo da se kandiduje Han je rekao da će se to „još vidjeti“.
TANJUG
