U ovom trenutku u 13 velikih evropskih država, uključujući i dvije najjače – Njemačku i Francusku, ekstremna desnica postala je opcija s kojom se mora računati, pri čemu niko ne može ni da pretpostavi kakve bi posljedice u nekim narednim godinama prouzrokovalo moguće preuzimanje vlasti od strane partije Marin le Pen u Francuskoj, ili AfD-a u Njemačkoj.
Govoreći u postocima, ultranacionalne ili ekstremno desne partije, nažalost, imaju najsnažniju podršku u državama okruženja, te u Skandinaviji. U Mađarskoj 45 posto, Hrvatskoj 36 posto, Austriji 23 posto, te Danskoj 21 posto i Norveškoj 15 posto (norveška vlada nedavno neonacistima dozvolila „mirnu šetnju“). Zatim slijede Švedska, Njemačka, Holandija i Francuska 13 posto, te Slovačka devet, Češka i Poljska po osam i Italija pet posto.
Kad je, pak, u pitanju Hrvatska, vladajući HDZ deklarativno je desni centar, no ustašizacija hrvatskog društva posljednjih godina i radikalno skretanje udesno postalo je nešto zbog čega hrvatska vlada i Pantovčak već dobijaju ozbiljne opomene i samog Brisela.
Sve ovo moglo bi da ima ozbiljne posljedice i po samu BiH, sa čim se slažu i politički analitičari.
Tako Tanja Topić zaključuje da nije još pronađen recept za umanjivanje desničarskih tenzija u nekim zemljama Zapada sa razvijenim vrijednostima univerzalizma, kosmopolitizma i multietničnosti.
„U okviru ovih tendencija suočavamo se sa dva problema, a prvi je taj što nam se politike iz zapadnih zemalja u ovakvim situacijama predstavljaju kao nevjerodostojne. Tu se regresivne snage kod nas pojavljuju sa primjedbama tipa ‘šta oni nama imaju govoriti, neka riješe svoje probleme’. Drugi problem direktno je povezan s prvim; nalazi se sjajan izgovor i alibi za domaće divljanje, nalazi se opravdanje i relativizuju se razmjere opasnosti od širenja ovakvih tendencija“, ističe Topićeva.
Slavo Kukić, mostarski profesor i politički analitičar, smatra da je „bujanje desnog radikalizma“ najveća opasnost i prijetnja za Evropu.
„Ukoliko se taj trend nastavi, budućnost EU nije izvjesna jer desni radikalizam je brana evropskom snažnom povezivanju“, kaže profesor Kukić.
Iz perspektive BiH, ističe da se ovi trendovi i tendencije mogu na dva načina odraziti na našu zemlju.
„Prvi je da će biti konačno onemogućeno njeno priključenje velikoj porodici europskih država. A drugi je da će taj desni radikalizam, nažalost, nastaviti jačati i ovdje, što će donijeti nove neizvjesnosti po budućnost BiH“, zaključuje profesor Kukić.
Države u kojima je (ekstremna) desnica značajan faktor
MAĐARSKA 45%
HRVATSKA 36%
AUSTRIJA 23%
DANSKA 21%
NORVEŠKA 15%
ŠVEDSKA 13%
NJEMAČKA 13%
HOLANDIJA 13%
FRANCUSKA 13%
SLOVAČKA 9%
ČEŠKA 8%
POLJSKA 8%
ITALIJA 5%