BEOGRAD – Pomoćnik ministra spoljnih poslova Srbije Goran Aleksić rekao je da je Srbija spremna da nastavi razgovore o razgraničenju sa BiH, ali da nadležnosti delegacije BiH za razgovore nisu na istom nivou kao srpske i neophodno ih je za dalje pregovore izjednačiti.
Aleksić je naveo da je Srbija 2001. godine osnovala Međudržavnu diplomatsku komisiju za pitanje razgraničenja sa BiH i da je od tada održano 15 sastanaka kako bi se riješili problemi granica dvije države.
On je naveo da srpska strana traži „apsolutnu nadležnost“ nad dva kapitalna objekta, hidroelektranama „Zvornik“ i „Bajina Bašta“, kao i nad dijelom pruge Beograd-Bar u dužini od 11 kilometara, koja se proteže i kroz BiH, prenose beogradski mediji.
„Prevashodno je važno utvrditi princip na osnovu koga će Srbija i BiH da se razgraniče. Potrebno je regulisati granicu u celosti, jer ima par kapitalnih objekata koji su za Srbiju veoma važni i koji bi trebalo da budu obuhvaćeni ugovorom o razgraničenju“, rekao je Aleksić.
On je dodao da je princip BiH u dosadašnjim razgovorima bio da se administrativna linija koja je dijelila BiH i Srbiju za vreme SFRJ, uzme kao granična linija, pa tek onda da se razgovara o samim principima na kojima će se odvijati dalji razgovori o razgraničenju.
„Mi predlažemo efikasnije i održivije rešenje, tim pre što Srbija ima veliki interes da dve hidroelektrane na neki način budu pod kontrolom, odnosno, uđu u sastav naše teritorije“, kaže Aleksić.
On je dodao i da su još 2005. godine Srbija i BiH napravile i dogovor koji je trenutno na snazi, a kojim se olakšava prolaz na graničnim prelazima u 12 naselja u opštini Priboj i kod opštine Rudo, koja je na teritoriji BiH.
Govoreći o razgraničenju sa Hrvatskom, Aleksić je naveo da pregovori o razgraničenju na Dunavu „tapkaju u mjestu šest godina“, te da prijedlog hrvatske strane o rješenju nije održiv i utemeljen na međunarodnoj pravnoj praksi.
„Zalažemo se za princip zasnovan na međunarodnom pravu i koji je primenjen u većini zemalja u kojima Dunav predstavlja granicu, a to je da granična linija ide sredinom reke, odnosno po najdubljim plovnim tačkama po reci“, kazao je Aleksić.
On je istakao da je taj princip primijenjen u razgraničenjima NJemačke i Austrije, Austrije i Slovačke, Rumunije i Bugarske, Srbije i Rumunije, ali da Hrvati smatraju da granica treba da meandrira i da se uspostavi na principu katastarskih parcela.
Aleksić je kazao da su mala Vukovarska ada i Šarengradska ada, koje se nalaze „između dve države“ na Dunavu, ustvari teritorije koje se naslanjaju na srpsku obalu, te da ih Srbija smatra kao svoju teritoriju.
On je dodao da se posljednji put Međudržavna komisija sastala 2011. godine, te da je sljedeći sastanak trebalo da zakaže hrvatska strana.
„Do sada to nije učinjeno. Više puta smo isticali spremnost da se sastanemo i da razgovaramo. Rekli smo da smo spremni da se ti razgovori podignu i na viši politički nivo, ali nije bilo adekvatnog odgovora“, rekao je.
On je naveo da u slučaju da Hrvati ne prihvate princip po kojem bi se vodili dalji razgovori postoje različiti mehanizmi u međunarodnom pravu, ali da se Srbija zalaže, prije svega, za bilateralno rješenje.
(SRNA)
