Vlada Republike Srpske obezbijedila je za proizvodnju merkantilne pšenice u 2016/2017. godini podsticaje od 200 KM po hektaru, regres za dizel gorivo u iznosu od 0,60 KM po litru, te premiju za proizvedenu i prodatu merkantilnu pšenicu u iznosu 0,05 KM po kilogramu.
Ukupan iznos podsticaja po hektaru sjetvene površine pod merkantilnom pšenicom u 2016/2017. godini iznosiće oko 500 KM po hektaru, navodi se u informaciji o proizvodnji, preuzimanju i otkupu pšenice roda 2017. godine, koju je danas usvojila Vlada Republike Srpske.
Očekivana proizvodnja pšenice ovogodišnjeg roda je oko 187.000 tona, što je 10 odsto iznad višegodišnjeg prosjeka proizvodnje u Republici Srpskoj.
U informaciji se navodi da će najmanje 20 odsto ove količine, odnosno oko 40.000 tona pšenice otkupiti mlinsko-pekarska industrija, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose sa javnošću.
Prosječan prinos pšenice u Republici Srpskoj procjenjuje se na 4,3 tone po hektarz, a najproduktivniji regioni su Bijeljina i Gradiška, u kojima se očekuju prinosi do šest tona po hektaru.
U Republici Srpskoj je od 2007. godine postupkom vantjelesne oplodnje rođeno više od 800 novorođenčadi, a Vlada Srpske će rebalansom budžeta za ovu godinu ili, najkasnije, u budžetu za iduću godinu, planirati sredstva i za treći, besplatni pokušaj vantjelesne oplodnje.
Vlada Republike Srpske usvojila je danas informaciju o učešću lokalnih zajednica u finansiranju vantjelesne oplodnje u prošloj godini, u kojoj se navodi da je, prema podacima Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja odobreno 519 zahtjeva za vantjelesnu oplodnju, za prvi pokušaj 352 i za drugi pokušaj 167.
Troškovi za ove namjene u prošloj godini iznosili su 2.459.332 i refundacije u iznosu od 266.804 KM, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću Srpske.
U prošloj godini lokalne zajednice primile su 143 zahtjeva za finansiranje vantjelesne oplodnje, od čega su odobrile 117 zahtjeva ili 81,52 odsto u iznosu od 220.902 KM.
Sredstva za finansiranje postupaka vantjelesne oplodnje u budžetima za ovu godinu planiraju 23 lokalne zajednice, dok bi sa drugih pozicija u budžetu troškove finansirale 32 lokalne zajednice.
To znači da bi troškove za finansiranje postupaka vantjelesne oplodnje u ovoj godini finansiralo 55 lokalnih zajednica, što bi bilo za 51 odsto više nego u prošloj godini.