„Danas je najopasniji scenario postepene eskalacije, prema modelu posljednjeg rata u BiH ili sadašnjih sukoba u Siriji. Strane su u sukob ulazile postepeno, sa mnogo prelaznih faza između rata i mira“, kaže Fanjenko.
On je rekao da postoji mogućnost za takav slijed događaja u baltičko-crnomorskoj regiji, te da nema garancija za očuvanje mira na tim teritorijama.
„Nada da će administracija američkog predsjednika Donalda Trampa početi razgovor o toj temi se izjalovila“, napominje ruski stručnjak.
Fanjenko navodi da je neophodno da dijalog Rusije i NATO-a bude obnovljen, ali smatra da je to malo vjerovatno.
„Političari često kažu da se Evropa vratila u stanje `Hladnog rata`. Ali, takva prognoza je previše optimistična“, upozorava Fanjenko za ruske portale.
On ukazuje na to da su u vrijeme „Hladnog rata“ u Evropi postojali snažni mehanizmi za sprečavanje pravih sukoba – Helsinški akt iz 1975. godine, koji je uveo pojam „mjere povjerenja“, te OEBS-ov Sporazum iz Stokholma o pravilima vojne aktivnosti u Evropi (donesen 1986. godine).
Posljednji u tom nizu bio je Osnovni akt Rusija-NATO. Ali, za proteklih 20 godina svi ti sporazumi su propali.
„Rezultat svega toga mogla bi biti militarizacija baltičko-crnomorske regije“, tvrdi on.
Prema njegovim riječima, postoji veliki rizik da bi ta militarizacija mogla izazvati vojni sukob Rusije i NATO-a. Najprije bi to mogao biti lokalni konflikt, prema modelu ograničenog učestvovanja SAD u ‘petodnevnom ratu’ Rusije u Gruziji 2008. godine.
„Možemo li garantovati da konflikti u baltičko-crnomorskoj regiji neće prerasti u rat zbog slučajno ispaljenog metka ili zbog postepene eskalacije“, kaže Fanjenko.
SRNA