To je potvrdio Milutin Ćosić, direktor ALPIS-a, Udruženja priređivača igara na sreću RS, koji pojašnjava se cifra od 24.000 ljudi dobije kada se u obzir uzmu i razni dobavljači, najmodavci, komunalne službe, internet provajderi, proizvođači papira, sredstava za higijenu, IT i TV opreme, te namještaja, kao i majstori i ostali, pišu Nezavisne novine.
Ćosić napominje da zarade legalnih priređivača igara na sreću, koji posluju u RS, ni približno nisu onolike kako se ovih dana, kako kaže, prilično tendenciozno, pokušavaju predstaviti u javnosti.
Ističe da su od 189 miliona evra, što čini ukupnu uplatu igrača ili promet na godišnjem nivou, isplaćeni dobici oko 172 miliona evra.
„Podaci jasno pokazuju da su ovi priređivači na sreću u RS imali bruto prihod od oko 17 miliona evra. Od toga su plaćeni porezi, ostale dažbine prema državi, odnosno parafiskalni porezi, najamnine za lokale, plate, doprinosi… Ukupna dobit ovih priređivača igara na sreću u 2015, dakle, bila je oko 6,8 miliona evra. Suština je da su prihod, a tek dobit, značajno niži od prometa kladionica“, pojašnjava Ćosić.
Dodaje da pretpostavljaju da je cilj plasiranja ovakvih zluradih informacija, gdje se promet izjednačava s prihodom, isti kao i u FBiH, a da „potiče iz istih lobističkih inostranih firmi koje imaju monopolističke pretenzije u RS“.
On tvrdi da su razni lobiji, koji na silu žele promijeniti zakonsku regulativu u FBiH u svoju korist, sve prisutniji i u RS, i neskriveno rade za račun određenih interesnih grupa.
„Nastojanjem da se uvedu nerealno veliki porezi privatnim priređivačima igara na sreću, posebno kladionicama, veoma pogoduju i nelegalnim inostranim online priređivačima, koji nemaju baš nikakve poreske obaveze prema državi“, kaže Ćosić.
Ocjenjuje da bi se problem nelegalnih priređivača mogao potpuno riješiti objavljivanjem svih podataka i adresa online priređivača igara na sreću. RS, kako kaže, jedina u Evropi ne daje javno te adrese prijavljenih lokacija i zato je i nemoguća potpuno efikasna borba protiv nelegalnih priređivača.
„Više puta smo to tražili od Uprave za igre na sreću i nadamo se da će uskoro i to biti omogućeno“, napominje Ćosić.
Naglašava da se postavljaju i automati u privilegovan položaj u odnosu na ostatak posebnih igara na sreću, a što se vidi i u prijedlogu zakona u FBiH.
„Izmjene zakona u tom smislu dovele bi do premještanja legalnog priređivanja igara na sreću na crno tržište, odliva velikog novca iz RS, a osiromašilo bi i državni budžet i ugrozilo egzistenciju desetina hiljada porodica koje žive od legalne industrije igara na sreću“, kaže Ćosić.
Ćosić smatra da postojeća zakonska regulativa „pogoduje Državnoj lutiji i daje joj privilegovan, donekle monopolistički položaj u RS“, ali i da, ipak, ostavlja mogućnost da se koliko-toliko održivo posluje. Porezi, kako kaže, jesu veliki, ali još ne toliki da onemogućavaju rad.
„Problem je što određene lobi grupe žele da prepišu zakonski prijedlog koji je pred usvajanjem u FBiH, a koji bi za ovu privrednu djelatnost, ako se zaista i usvoji, imao nesagledivo štetne posljedice“, kaže naš sagovornik.
Dodaje da bi oporezivanje uplata, što se, kako kaže, želi postići novim prijedlogom zakona u FBiH, poslovanje ove branše učinilo praktično nemogućim.
„Sličan primjer bi bio, recimo, kao da bankama saberete sve platno-prometne transakcije čime biste dobili promete od stotine milijardi evra i to računali u dobit, ali u stvarnosti je zarada samo nekoliko procenata, pa je zato i sistem oporezivanja i tumačenja prihoda prilagođen toj djelatnosti. Naša industrija se mora oporezivati po istom principu koji je već uspješno primijenjen u EU, u Velikoj Britaniji“, ocjenjuje Ćosić.
Bazirajući se na crno tržište, kaže da je ono veliki problem svima, ne samo privatnim priređivačima igara na sreću, jer se preko njega odliva mnogo novca iz RS. Ono je, kako kaže Ćosić, zahvaljujući djelovanju države uglavnom suzbijeno, s tim što negdje još postoji, ali ne u zabrinjavajućoj mjeri. Zaključuje da se borba protiv te pojave mora stalno voditi.
Obuka zaposlenih
Ćosić kaže da je prilično problematičan način na koji pojedina udruženja pokušavaju da „ukažu“ na problem patološkog kockanja.
„Nisam siguran da proizvoljno plasiranje ogromnih brojki o navodnim patološkim kockarima i zahtjevi za zabranom čitave jedne privredne grane predstavljaju pravi put u borbi koju svi zajedno vodimo, a to je da što je moguće više usmjeravamo naše igrače na odgovorno i kontrolisano klađenje“, kaže Ćosić.
Podsjeća da je u svim uplatnim mjestima njihovih kompanija članica najstrože zabranjen ulaz maloljetnicima, te da se svi njihovi operateri obučavaju da prepoznaju momenat kada klađenje pređe u patologiju i da se bore protiv toga svim snagama.
„U pripremi je potpisivanje ugovora našeg udruženja sa državnom bolnicom, čiji stručnjaci će držati dodatne obuke svim našim zaposlenim kako da uoče i utiču na prevenciju svakog oblika eventualne zavisnosti“, najavio je Ćosić.
Naglašava da je problem kockanja jedan od problema ove, kao i svih ostalih industrija, te da se prevencijom i kontrolom samih priređivača ono može sasvim umanjiti. Smatra da su to uspjeli u velikoj mjeri.
