Tri dana pred odlučujuće glasanje o akcizama u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, predsjednik RS poziva na dogovor. Milorad Dodik kaže da je Srpska ispunila sve obaveze prema međunarodnim kreditorima, a da SDS igra samo njima znanu igru, zbog koje sve visi o koncu.
Od akciza zavisi druga tranša kredita MMF-a, ali i sudbina kompletnog aranžmana, jer posljednji rok ističe polovinom aprila. Dok lider SNSD-a, čini se, daje posljednju šansu dogovoru pred sjednicu 5. aprila, u SDS-u ne žele ni da čuju.
“Republika Srpska i mi iz SNSD-a jasno smo rekli na tu temu šta mislimo. Nismo razgovarali sa SDS-om, ne znamo njihove razloge, ali možda ne bi ni bilo loše da porazgovaramo na tu temu”, kaže Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i RS.
Odgovor najveće opozicione stranke je, ipak, negativan
“Mi nećemo glasati za akcize koje znače udaranje po džepu poljoprivrednika, a i svih drugih građana koji žive u ovoj zemlji. Jer, mi znamo šta će se sve napraviti ukoliko dođe do poskupljenja nafte i naftnih derivata. Dakle, nemamo potrebu da razgovaramo sa gospodinom Dodikom”, rekao je Vukota Govedarica, predsjednik SDS-a.
U SDS-u su više puta mijenjali stavove o akcizama, a posljednja taktika je, čini se, potpuna blokada. Zakon nisu podržali ni u Savjetu ministara, uz poruku da pismo namjere nikada nije usvojeno u Parlamentu BiH.
Dok aranžman visi o koncu, Dodik poručuje da Srpska može i bez MMF-a i da se stanje u budžetu popravlja. Ono sto je najviše kasnilo posljednjih mjeseci polako se isplaćuje nakon serije vladinih zaduženja i nesvakidašnjeg poteza – da se iz kase IRB-a u budžet prebaci 24 miliona maraka.
Spas u milionima iz IRB-a predsjednik Republike vidi kao mogućnost i u narednom periodu, ako trogodišnji aranžman sa MMF-om potpuno propadne.
“Kako vi vidite Razvojnu banku, ja ne znam, ali, u suštini, tamo postoji određeni novac, oko 100 miliona maraka sredstava na dnevnom nivou, i sasvim je logično da se taj novac upotrebljava. Plasman koji bi se vršio prema vladinim računima je najsigurniji plasman”, kaže Milorad Dodik.
Osim miliona iz IRB-a, Vlada RS računa i na višak para u domaćem bankarskom sektoru, pa se čini da će uspjeti da sakupi potrebnih 520 miliona KM za krpljenje ovogodišnjeg budžeta.
Ekonomisti kažu da okolnosti na domaćem tržištu kapitala entitetskim vladama idu na ruku.
“Centralna banka je uvela negativne kamatne stope da bi podstakla banke da više investiraju, tako da će banke idućih par godina investirati na tržište kapitala, jer im je, jednostavno, sužene izbor, nemaju gdje, zato što nam je realni sektor na jako lošem nivou. Znači, nemaju gdje da kvalitetno plasiraju kreditne linije”, rekao je Boris Majstorović, direktor brokerske kuće “Euro broker”.
Zato je kreditiranje budžetske potrošnje najsigurnija opcija. Precizne podatke o stanju u budžetu Vlada RS nije objavila od juna prošle godine, jer Narodnoj skupštini nije dostavljala izvještaje o izvršenju za posljednja dva kvartala.
Iz prve analize revizora, koji je objavio izvještaj za Ministarstvo trgovine i turizma RS, ipak se vidi da se neplaćene obaveze i dalje gomilaju. Ministarstvo koje ima jedan od najmanjih budžeta, od šest miliona KM, u ovu godinu prenijelo je preko milion maraka obaveza.
