„Moramo da sjednemo za sto i da vidimo šta možemo da kao zajednički i gotov proizvod ponudimo tržištima gdje neka od zemalja regiona ima preferencijalni tretman ili gdje će, primjera radi, biti kvalitetnije primljen nego na nekon trećem tržištu“, kaže on.
Kao primjer navodi pregovore predstavnika Srbije i BiH, a koji se vode sa Saudijskom Arabijom.
„Bili smo tamo i ponudili nešto što možemo zajednički proizvoditi. Nadam se da će od tog posla biti nešto. Na privrednicima i proizvođačima je da sjednu i da se dogovore“, kazao je Bojić.
Goran Radivojac, ekonomski analitičar iz Banjaluke, zajedničke poslove vidi u oružju iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka koje se i dalje koristi na ratištima u svijetu, a kojem je potrebno osavremenjavanje.
Prema njegovoj ocjeni, po tom pitanju trebalo bi sarađivati sa Srbijom, koja je najbolja u tome, a dio posla mogao bi se naći za preduzeća iz Republike Srpske, koja za razliku od onih u Federaciji nikako ne mogu da stanu na noge.
„Jasno je da ne možemo remontovati avione četvrte generacije“
„Jasno je da ne možemo remontovati avione četvrte generacije, ali s postojećim postrojenjima možemo parirati konkurenciji. Postoji iskustvo i dosta zajedničkih proizvoda koji su razvijeni u prethodnoj državi“, kazao je Radivojac.
Inače, podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju kako je ukupan izvoz namjenske industrije BiH prošle godine iznosio 171.194.521 KM, a rast dobiti kompanija, u odnosu na 2015. godinu, bio je od 15 do 20 odsto.
Najviše se izvozilo u Egipat, Saudijsku Arabiju, SAD, Pakistan, Bugarsku, Maleziju, Srbiju, Avganistan, Tursku i Švajcarsku.
Paralelno s tim ova industrijska grana zabilježila je veliki broj zapošljavanja, a planovi pokazuju kako će se nastaviti povećanje poslovne aktivnosti.
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH izdalo 311 dozvola
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH u prošloj godini je, na osnovu sklopljenih ugovora, izdalo 311 dozvola za izvoz vojne opreme i naoružanja i proizvoda dvojne namjene, u ukupnom iznosu od 390 miliona evra, što je znatno povećanje aktivnosti vojne industrije u BiH u odnosu na 2015. godinu.
Ministarstvo je saopštilo da su u 2015. godini izdate 253 dozvole u vrijednosti od 311 miliona evra.
Sa druge strane, povećanje je značajnije ako se uzme u obzir podatak da je uvoz komponenata, repromaterijala i gotovih proizvoda, po izdatim dozvolama za izvoz, sa 115 miliona evra, koliko je iznosio u 2015. godini, smanjen na 98 miliona evra u 2016. godini.
Trgovano je sa 53 zemlje, a povećanje izvoza u kontinuitetu unazad nekoliko godina ovu industriju svrstava u prvih pet najvećih izvoznika.
