20.4 C
Zvornik
28. март 2024.

Američki gradovi se pretvorili u gradove smrti

Nasilje i kriminal u porastu su u mnogim velikim gradovima u SAD, a neslavnu titulu „prestonica smrti“ godinama nosi nekoliko gradova.

Broj ubistava, pljački i ozbiljnih oružanih napada u 2016. godini porastao je u skoro svim američkim metropolama, a prema policijskim podacima, tokom godine za nama u 61 američkom gradu počinjeno je 6.407 ubistava, što je za čak 11 odsto više nego 2015.

FBI će tek u posljednjem tromesečju objaviti zvaničnu crnu statitistiku američkih gradova za 2016, ali iz Asocijacije načelnika policije velikih gradova navode da je do povećanja nasilja i smrtnih ishoda došlo u posljednje dvije godine i da je to veliki problem. Ipak, ističu da sadašnji podaci pokazuju da trenutno stanje nije ni blizu nasilju 90-tih godina.

Međutim, novi predsjednik SAD Donald Tramp porast zločina u mnogim gradovima okarakterisao je kao nasilje bez kontrole.

Protekle nedjelje Tramp je upozorio čelnike Čikaga da će poslati „federalce“ ukoliko ne budu uspjeli da smanje nivo kriminaliteta u tom gradu.

762 ubistva. 12 mjeseci. 1 grad

U 2016. godini u najvećem gradu države Ilinois ubijeno je 762 ljudi. To je najsmrtonosnija godina u posljednje dvije decenije u Čikagu.

Sa populacijom od oko 2,7 miliona stanovnika, u Čikagu je protekle godine ubijeno više ljudi nego u u Njujorku (325) i Los Anđelesu (288) zajedno, iako ima manje stanovnika od oba grada pojedinačno.

Taj grad već godinama važi za „ratnu zonu“, a u javnosti se umjesto njegovog imena često koristi pogrdni naziv Čirak (Chiraq), čime se aludira da u tom gradu ima ubistava i oružanih obračuna kao u Iraku.

„Ako grad Čikago ne bude uspio da spreči strašni pokolj koji se događa, u 2017. godini je bilo 228 pucnjava sa 42 mrtva što je povećanje od 24 odsto u odnosu na prošlu godinu, federalce ću da pošaljem tamo“, napisao je Tramp na Tviteru.

Međutim, nije cio grad „ratna zona“. Prema navodima čikaške policije, najveći porast ubistava zabilježen je u pet distrikta na jugu i zapadu grada.

CNN ističe da je iz dana u dan broj ubistava alarmantan. Samo tokom vikenda za Dan očeva 2016. dogodilo se 12 ubistava, a najmlađa žrtva imala je samo 16 godina. I tokom božićnih praznika usmrćeno je 12 osoba, a policija je reagovala zbog 27 pucnjava.

U odnosu na 2015. godinu stopa ubistava skočila je za čak 58 odsto, a 2016. pucalo se više od 3.500 puta što je 47 odsto više nego u godini prije nje.

Iako je broj ubistava dramatično porastao, u studiji Univerziteta u Čikagu, navedeno je da su karakteristike tih ubistava u velikoj mjeri slične onima iz 2015.

„Najviše ubistava počinjeno je vatrenim oružjem (često ilegalnim), na javnim mjestima u manje razvijenim četvrtima, a smrtnim ishodima prethodile su prepirke. Žrtve su uglavnom Afroamerikanci, tinejdžeri, a većina njih je od ranije poznata policiji i ima dosije“, piše u studiji.

Autori studije ističu da, iako je broj zločina povećan, broj uhapšenih je stagnirao i mnoga ubistva su ostala nerazjašnjena, te baš u nedostatku hapšenja i kažnjavanja zločinaca, oni vide potencijalni razlog porasta nasilja.

Postoje navodi i da čikaški policajci u svojim izvještajima na razne načine prikrivaju kriminal, ali iz policije to negiraju.

Čikago inače važi za grad sa najviše bandi u SAD i smatra se da ima oko 100.000 članove više od 60 različitih kriminalnih organizacija.

Podaci govore da su obračuni bandi bili odgovorni za 61 odsto nasilnih smrti 2011. godine.

Najsmrtonosnija godina u Čikagu bila je 1974. kada je počinjeno čak 970 ubistva, a za njom slijede 1992. sa 943, 1994. sa 931 i 1991. sa 928 ubijenih.

I dok su oči javnosti uperene u grad u kome u prosjeku svakog dana budu ubijene dvije osobe, mnogi manji američki gradovi godinama kubure sa visokom stopom nasilja i kriminala.

Detroit – prvi put ispod 300

Nekoliko sati prije ponoći 31. decembra 2016. napadač sa crnom kapuljačom pucao je na dvojicu muškaraca. Jedan od njih je preminuo, drugi je uspio da pobjegne. U razmaku od nekoliko minuta, u drugom dijelu grada, ranjen je petogodišnji dječak koji je šetao sa bakom.

Nova 2017. u Detroitu počela je upravo onako kako se 2016. završila – dvostrukom pucnjavom samo nekoliko sati poslije ponoći. Dvije osobe su ubijene.

Za najveći grad u američkoj državi Mičigen to nije bila nikakva novost. Stopa ubistava i nasilnog kriminala u prethodne tri godine prema zvaničnim podacima FBI i policije Detroita opala je za 11 odsto, ali iako statistički podaci idu u pravom smjeru, taj grad svake godine završi pri samom vrhu liste najopasnijih.

U Detroitu je 2014. bilo 298 ubistava, 2015. godine 295. Najmanje u proteklih 50 godina i prvi put, od kada policija objavljuje zvaničnu statistiku, ispod 300 (1987. ih je bilo 686, do 2000. broj je spao na 369, 2010. na 308, a od 2014. je ispod 300). FBI još nije objavio izvještaj za 2016. godinu, ali kako prenosi „Detroit njuz“ do 5. decembra ih je bilo 291.

U raznim medijskim izvještajima stoje podaci da na svakih 100.000 stanovnika ima 2.072 slučaja nasilnih kriminalnih djela (silovanja, nanošenja teških tjelesnih povrda i pljački). Stopa ubistva je u prosjeku 43,5 odsto, što je skoro deset puta više od nacionalnog prosjeka. To znači da su šanse da postanete žrtva manje u nekim većim gradovim. Ubistava je proteklih godina bilo više jedino u Čikagu i Njujorku, čija je populacija veća 12 puta.

Detroit je za 60 godina izgubio više od milion stanovnika. Od brojke 1,8 miliona koliko je ljudi u tom gradu živjelo 1950. u njemu je danas nešto manje od 700.000. Najveći razlog za to je izmještanje auto industrije, pa su tako velike kompanije otišle iz Detroita, a sa njima i stanovništvo. Stručnjaci ubistva „opravdavaju“ katastrofalnom ekonomskom situacijom u gradu. Stopa siromaštva je 39,8 odsto, stopa nezaposlenosti 12,4 odsto.

Ipak, nije sve u tim procentima. Detroit je dospio u žižu javnosti i kao grad u kojem su česta meta transrodne osobe. U periodu od novembra 2014. do novembra 2015. u SAD su ubijene 24 transrodne osobe, sedam u Detroitu, i to uglavnom Afroamerikanci. Samo u toku jedne nedjelje prošle godine upucano je njih troje, jedno je preminulo.

Novi gradonačelnik Detroita Majk Dugan došao je na funkciju 2013. Tada je obećao smanjenje kriminala i apelovao na firme da postave kamere na zgrade.

„Umoran sam od toga da svaki put vidim zamućenu sliku na kojoj ne možeš da prepoznaš osobu“ , rekao je on 2015. kada je najavio bolje osvetljenje, kamere velike rezolucije i još neke novine.

Poboljšanja nije da nije bilo, ali su ona daleko od traženih brojki. U periodu od dvije godine broj silovanja je opao za 24 odsto, broj pljački se smanjio za 35 odsto, ranjavanja za 11 odsto, ali zastrašujući podaci o 332 ubistva 2013, 599 slučaja silovanja 2014. i 9.106 slučajeva nanošenja teških tjelesnih povreda 2015. još dugo će smještati Detroit na listu američkih gradova smrti.

Ni Baltimor nije siguran

U najvećem gradu savezne države Merilend 2017. godina počela je katastrofalno – u prvih 30 dana ubijeno je 30 ljudi. Grad sa nešto više od 620.000 stanovnika posljednjih godina dospiio je u sam vrh najopasnijih gradova SAD, ali i cijelog svijeta.

Mračni rekord Baltimor je dostigao 2015. godine kada je u tom gradu ubijeno 344 ljudi. Tokom 2016. usmrćeno je nešto manje – 310 osoba.

Stopa ubistva u protekloj godini iznosi 51 i najviša je poslije stope od 55,2 iz 2015. godine, koja je više od 11 puta veća od nacionalnog prosjeka.

Broj ubistava naglo se uvećava posljednjih pet godina – 2011. u Baltimoru je ubijeno 196 ljudi što je najniži crni bilans od 1978. godine u tom gradu. Već 2012. bilo je 219 ubistava, a 2013. više – 235. U 2014. broj ubistava je opao na 211 poslije čega je uslijedio neslavni rekord.

U posljednje tri decenije broj stanovnika Baltimora smanjen je za oko 100.000 stanovnika, dok je broj ubistava varirao, eskalirajući posljednjih godina te je grad od FBI zatražio pomoć.

Pucnjave i ubistva se u Baltimoru najčešće događaju u siromašnim naseljima. Prema navodima tamošnjih medija, oko 80 odsto ubistava vatrenim oružjem počinjeno je u djelovima grada koji zauzimaju jednu četvrtinu grada.

Najsmrtonosnije naselje prošle godine je bilo je Montebelo na sjeveroistoku grada gdje je u prosjeku svaki drugi ispaljeni metak bio fatalan.

Sijanje smrti se često dovodi u vezu i sa bandama koje diluju drogu u gradu ili pljačkaju bogate stanovnike i turiste.

Mali Sent Luis nikad opasniji

Sent Luis 2015 – najbrutalnija i najkrvavija godina za grad sa oko 300.000 stanovnika. Upravo zbog relativno malog broja stanovnika, visokog procenta nasilnih kriminalnih djela Sent Luis je 2015. godinu završio na prvom mjestu liste najopasnijih gradova.

Prema FBI izvještaju bilo je 188 ubistava – najviše u prethodne dvije decenije.

Direktor FBI Džejms Komi objasnio je to „Ferguson efektom“. Kako je rekao, stopa ubistava i kriminala značajno je porasla nakon što je policija u avgustu 2014. u Fergusonu ubila Afroamerikanca Majkla Brauna. Nakon toga protesti su se razbuktali u svim okolnim gradovima među kojima je bio i Sent Luis.

Na 100.000 stanovnika Sent Luisa zabilježi se oko 1.817 slučajeva nasilnih kriminalnih djela. Od početka 2017. do 24. januara ubijeno je deset osoba, razrješena su samo dva slučaja, a sva ubistva su počinjena vatrenim oružjem.

Šta sa Orlandom?

Najgora masovna pucnjava u istoriji SAD, prema riječima gradonačelnika Orlanda Badija Dajera odigrala se 12. juna 2016. u tom gradu kada je Omar Maten otvorio vatru u popularnom gej klubu „Puls“ i ubio 49 ljudi. Uključujući te žrtve, broj ubistava (86) u tom gradu je u 2016. godini porastao za 169 odsto u odnosu na prethodnu godinu kada je ubijeno 32 ljudi.

Ukoliko se ne računa masakr u klubu, porast stope ubistva je mnogo manji, 16 odsto.

Policija u Orlandu je, međutim, odlučila da broj žrtava napada u klubu ne uđe u zvanični izvještaj koji FBI na kraju svake godine objavljuje za prethodnu a koji sadrži statistiku krivičnih djela svih američkih gradova. Obrazloženje za takav presedan je da u godišnjem izvještaju FBI ranije nije uvršten ni crni bilans terorističkog napada 11. septembra 2001. godine, već su žrtve tog napada spomenute u posebno oformljenoj sekciji.

Rame uz rame sa navedenim gradovima stoje i Nju Orleans, Sinsinati, Okland, Baton Ruž, Kanzas siti, Memfis. U nekima od njih posebno su se uzburkale strasti nakon protesta povodom policijskih ubistava Afroamerikanaca.

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se