Za predstavnike NVO je sporno što je u izmjenama izbačeno iz člana da država ne smije osnivati udruženja, te što će finansijske izvještaje morati dostavljati na javni uvid Ministarstvu pravde BiH, koje je i predlagač zakona.
„Oni samo hoće da legalizuju nešto što već postoji jer danas pretežno ministarstva preko udruženja uzimaju sredstva koja su namijenjena za određene projekte i dijele između sebe. Recimo, daju 100.000 KM za projekat, ali 30.000 ide nazad meni, dio ovome trećem i sve tako“, kazao je juče Vehid Šehić, pravni ekspert i predsjednik Foruma građana Tuzla.
Kako sam naziv nevladino udruženje isključuje bilo kakvu mogućnost uplitanja vladajućih struktura, predstavnike NVO zbunjuje zašto je onda izbačen dio iz člana zakona da te strukture ne mogu da budu osnivači.
„Udruženje po pravilu pravi grupa građana, tu država nema šta da traži. Tako bi to sada značilo da bilo ko u institucijama sa javne pozicije može da napravi udruženje i da preko njega ide sa svojim interesima… Da li pravnim, političkim ili finansijskim“, kaže Adis Arapović, projekat menadžer Centra civilnih inicijativa.
Kad je u pitanju dio u vezi s objavljivanjem finansija udruženja i fondacija na stranici Ministarstva, Arapović smatra da je u pitanju oblik kontrole.
„Nevladine organizacije već imaju obavezu da dostave svoje finansijske izvještaje poreskim upravama, tako da nametanje da se finansije moraju objaviti na internet stranici Ministarstva pravde BiH, koje pritom nikakve veze nema s njima, osim kod osnivanja, je vjerovatno pokušaj kontrole koji miriše i na režim, pa čak i onaj totalitarni“, ističe Arapović.
Iz Ministarstva pravde BiH su rekli za „Nezavisne“ da izmjena zakona nije bila usmjerena na omogućavanje državnim institucijama da osnivaju udruženja, već je ključ usklađivanje zakona sa preporukama Komiteta Savjeta Evrope za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
„Udruge i zaklade stupanjem na snagu izmjena i dopuna mogu osnivati i država BiH, entiteti, kantoni, gradovi, općine, mjesne zajednice, državni organi, državna poduzeća i fondovi s obzirom na to da ne postoji niti jedan pravno održiv argument zašto država ne bi osnovala neprofitnu organizaciju koja se bavi pomaganjem socijalno ugroženima ili smještajem beskućnika ili nekim drugim općekorisnim djelatnostima“, odgovoreno je iz Ministarstva.
Damir Dejanović, aktivista Udruženja građana „Zašto ne“, koji su prvi ukazali na ovaj problem s izmjenama zakona, kaže da to sve otvara mogućnost malverzacije i omogućava „državnim udruženjima da apliciraju na konkurse pod istim uslovima kao i druga građanska“.
Predstavnici iz NVO sektora pitaju šta će vladama udruženja o socijalnim kategorijama kad već imaju centri za socijalni rad i slično.
Dušanka Majkić, bh. parlamentarka (SNSD), kada je u pitanju dostavljanje finansijskog stanja Ministarstvu rekla je da se u toj oblasti i treba uvesti red.
„Normalno je da se vidi kako troše pare, te ko ih finansira“, smatra ona.
A s obzirom na to da se razlikuju tekstovi zakona usvojenih u Predstavničkom i juče u Domu naroda, biće formirana komisija za njihovo usaglašavanje.
