Prema podacima Udruženja Zemlja djece u Bosni i Hercegovini, sklapanje maloljetničkih brakova na području BiH je u ekspanziji. Ovaj problem posebno je zastupljen u romskim zajednicama, gdje se pod plaštom tradicije, za određene svote novca prodaju maloljetne djevojčice, koje, nažalost, nerijetko završe kao žrtve trgovine ljudima.
U posljednje četiri godine Udruženje Zemlja djece u BiH evidentiralo je 21 slučaj sklapanja maloljetničkog braka, a gdje je bilo riječi o potencijalnim žrtvama trgovine ljudima.
Samo u ovoj godini spomenuto udruženje evidentiralo je dva slučaja sklapanja maloljetničkog braka, što nije konačan broj, s obzirom da je do informacija o potencijalnom sklapanju ovakve vrste braka jako teško doći. Zvanični podaci ne postoje, s obzirom na činjenicu da se često radi i o vanbračnim zajednicama za koje pristanak daju roditelji.
“Sklapanje maloljetničkih brakova predstavlja jedan od vidova trgovine ljudima. Pod plaštom tradicije se krije trgovina ljudima te se za određene svote novca prodaju maloljetne djevojčice. Tu je u planu da one imaju neki stabilan život, odnosno gdje će pobjeći iz nekog teškog životnog stanja u kojem žive. Međutim, problem je što one nerijetko završe u raljama trgovine ljudima”, kazao je Adnan Drndić, socijalni radnik u Udruženju Zemlja djece u BiH.
On naglašava da treba voditi računa o tome da nije svaki maloljetnički brak, odnosno sklapanje izvanbračne zajednice, nužno trgovina ljudima.
“Tu trebaju računa voditi i profesionalci, jer je tanka linija po kojoj se hoda, da se taj maloljetnički brak ne bi prikazao kao trgovina ljudima, a ukoliko ne ispunjava barem najmanje tri uslova koji ga vežu s tim”, upozorava Drndić.
Rijetki prijavljuju slučajeve
O sklapanju maloljetničkih brakova u BiH javnost uglavnom sklanja pogled. Rijetko ko se odluči javno progovoriti ili eventualno slučaj za koji znaju da postoji prijaviti policijskim organima.
Fikret Arapović iz Udruženja Romi za bolje sutra iz Srebrenika za Klix.ba je prepričao nekoliko slučajeva sklapanja maloljetničkog braka u BiH.
“U Modriči ima jedna maloljetna djevojčica koja se udala u 12. godini. Za roditeljima djevojčice koji su u bjegu trenutno traga policija. Također, ima i djevojčica koja je rodila dijete sa 13 godina i sada je, navodno i u ovaj slučaj uključena policija”, tvrdi Arapović.
A nakon što policija sazna za određeni slučaj, Arapović ističe da roditelji imaju mnogo objašnjenja zbog kojih je došlo do sklapanja ovakve vrste braka.
“U jednom slučaju roditelji su prodali djevojčicu, a kada je policija tražila otac je rekao da je nije prodao, nego da je dao zbog sticanja boljih uslova života. Objašnjenje je bilo da će se djevojčica udati, muž će raditi i imaće zdravstveno osiguranje”, otkriva Arapović.
Višestruke posljedice
Jadranka Miličević, projekt menadžerica u Organizaciji Care Internacional Balkans kaže da postoje višestruke posljedice koje sa sobom nosi sklapanje brakova između maloljetnih osoba.
“Ako osoba od 12 do 15 godina već bude u prilici da postaje majka, onda imamo slučaj da djeca rađaju djecu. Tu je problem da djeca nisu završila školu te dobijamo socijalni slučaj u kojem ta osoba neće biti zaspolena. Poseban je i fokus na reproduktivnom zdravlju koje nerijetko bude narušeno”, pojasnila je Miličević upozorivši da sklapanje maloljetnih brakova nije romska tradicija te da ovoj konstataciji koja najčešće dolazi od građana i predstavnika raznih institucija treba dati otpora.
Predsjednica Udruženja žena Romkinja Bolja budućnost u Tuzli Indira Bajramović smatra da se cjelokupna zajednica mora uključiti u rješavanje ovog problema, sa posebnim akcentom na centre za socijalni rad, ministarstva unutrašnjih poslova, nadležna tužilaštva, kao i zdravstvene ustanove.
“Zabilježen je slučaj gdje su se roditelji dječaka i djevojčice, koji su bili stariji maloljetnici, složili da se oni uzmu, međutim nadležni sud to nije dozvolio. S druge strane, u slučajevima gdje su djeca bila baš maloljetna, roditelji nikoga nisu ni pitali, a kada se to nadležnima prijavio niko nije reagovao. Dakle, imamo kontradiktorne slučajeve gdje ni meni ne bude jasno da nadležne ustanove zažmure, a nekad kada imaju odobrenje i kada bi bilo u redu da se uzmu, tu ne dozvoljavaju”, kaže Bajramović.
U rješavanju ovog društvenog problema uključen je i Centar za socijalni rad u Tuzli, a čiji su uposlenici u dosadašnjem radu nailazili i na neugodne situacije prilikom izlaska na teren, u smislu prijetnji i slično.
Prema riječima pravnice u Centru za socijalni rad u Tuzli Larise Džonlić, ova ustanova predstavlja jednu vrstu posrednika u otkrivanju krivičnih djela u vezi sa sklapanjem maloljetničkih brakova.
“Centar je tu prvenstveno da zaštiti dijete, odnosno da se pozovu roditelji, ali i samo dijete ukoliko je u mogućnosti da shvati problem u koji se dovelo. Obavljaju se određeni razgovori, a ukoliko ima elemenata krivičnog djela onda se ide sa prijavom MUP-u TK koje spram njihove nadležnosti poduzima određene radnje”, pojasnila je Džonlić.
Predviđene zatvorske kazne
Prema porodičnim zakonima Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta, maloljetnim osobama nije dozvoljeno sklapanje braka, osim kada se radi o osobi sa navršenih 16 godina života, a za koju se utvrdi da je fizički i psihički sposobna da vrši prava i dužnosti koje nastaju u bračnoj zajednici.
Krivičnim zakonom FBiH i Brčko Distrikta predviđena je zatvorska kazna u trajanju od tri mjeseca do tri godine za punoljetne osobe koje žive u vanbračnoj zajednici s osobom mlađom od 16 godina, kao i za roditelja, odnosno staratelja koji maloljetnoj osobi to omogući ili je na to navede.
Takođe, spomenutim zakonom na području FBiH i Brčko Distrikta za navođenje maloljetnika na brak iz koristoljublja predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Krivični zakon RS za punoljetnu osobu koje živi u vanbračnoj zajednici s osobom mlađom od 16 godina i roditelja, odnosno staratelja koji je to omogućio, predviđena je novčana ili kazna zatvora do dvije godine, a ako roditelj ili staratelj omogući brak maloljetnika iz koristoljublja, za to je zaprijećena kazna do tri godine zatvora.
