14.3 C
Zvornik
28. март 2024.

Kako je pogubljen slavni Če Gevara

Devetog oktobra 1967. godine američka CIA pogubila je argentinsko-kubanskog revolucionara Ernesta Če Gevaru.

Prema Miču Vajsu, autoru knjige „Hunting Ch“‘, poznati argentinski revolucionar bio je veliki trn u oku Amerikanaca dok je pokušavao da stvori nekoliko slijedećih Vijetnama u Latinskoj Americi.

Američki specijalci trenirali su bolivijske vojnike sa ciljem da zarobe Gevaru, a konačno su ga ubili 9. oktobra 1967. godine.

Gevara je rođen u argentinskoj građanskoj porodici španskih, baskijskih i irskih predaka.

Završivši studije medicine, putovao je Južnom Amerikom, prilikom čega je spoznao bedu radnika i Indijanaca, kriveći za to sjevernoameričke kapitaliste i autoritarne režime koje su podupirali.

Okrenuvši se žestokom antiimperijalizmu i marksizmu, pridružio se Pokretu 26. jula, koji je pod vođstvom Fidela Kastra namjeravao da izvrši revoluciju na Kubi.

Godine 1956. se s ostalima iskrcao na ostrvo i slijedeće dvije godine – s najvišim činom, comandante – proveo u gerilskom ratovanju.

Nakon pobjede revolucionara 1959, obavljao je državne funkcije vezane za privredu i bio jedan od najuticajnijih i najpoznatijih ljudi na Kubi.

Istovremeno se bavio teorijom gerilskog ratovanja i planirao širenje komunističke revolucije na ostatak Južne Amerike i zemalja trećeg svijeta.

Napustio je Kubu 1965. i pošao u DR Kongo, odakle je planirao da pokrene afričku revoluciju. Nakon potpunog neuspjeha operacije, isto je pokušao i u Boliviji, ali takođe neuspješno – uhvaćen je i odmah pogubljen.

Njegova smrt izazvala je burne reakcije u svijetu – za vrijeme studentskih pokreta šezdesetih smatran je uzornim revolucionarom, a na Kubi i danas ima status nacionalnog junaka, kao i među raznim drugim latinoameričkim ljevičarskim pokretima.

Osim svrgavanja Če Gevare, predstavljamo još sedam slučajeva kada je američka vojska krenula u iscrpljujući lov za pojedincima:

Pančo Vilja

U možda najpoznatijoj poteri u američkoj vojnoj istoriji, general Džon ‘Blekdžek’ Peršing, vodio je ‘kaznenu ekspediciju’ u potrazi za Pančom Viljom i njegovim ljudima, nakon što je dotični upao u Kolumbus, u Novom Meksiku, i ubio 18 Amerikanaca.

Ekspedicija je ušla 500 km u Meksiko, i progonila Vilju od 15. maja 1916. do 12. januara 1917. godine. Iako je Pančova grupa uspješno ‘razorena’, on sam nikada nije uhvaćen.

Japanski admiral Isoroku Jamamoto

‘Razbijači’ kodova američke mornarice saznali su 14. aprila 1943. godine da će osoba koja je stajala iza napada na Perl Harbor – admiral Isoroku Jamamoto, izvršiti inspekciju baza na Solomonovim ostrvima, i da će se putanja njegovog leta naći u dosegu američkih vojnih aviona.

Po nalogu predsjednika Frenklina Ruzvelta, 18. aprila je uspješno poletilo 18 aviona. Oborena su su dva bombardera koji je trebalo da prevoze admirala, ali je njegova pratnja preživjela let. Slijedećeg dana su japanske spasilačke službe pronašle Jamamotovo tijelo.

Džeronimo

Džeronimo je važio za jednog od najstrašnijih indijanskih vođa, kada je nateran na život u rezervatu u Arizoni 1877. godine. Nekoliko puta je bježao iz rezervata, sve dok njegov bijeg u maju 1885. godine nije ispraćen serijom racija na obližnjim farmama.

Vojska je poslala 5.000 vojnika u potragu, ali tokom tri mjeseca nije pronađen. Na kraju sam predao Amerikancima kako bi mogao opet da vidi svoju porodicu na Floridi.

Manuel Antonio Norijega

Prvobitna američka vojna invazija 20. decembra 1989. godine oslabila je panamske obrambene snage i blokirala Norijegin glavni način bega, iako sam Norijega nije uhvaćen.

Potera se nastavila i trajala je do Božića, kada je panamski diktator zatražio azil od vatikanske ambasade.

Nakon dogovora s papom, rečeno mu je da mu Vatikan ne može da pruži politički azil niti garantuje za njegovu bezbjednost, s obzirom na to da su demonstranti u međuvremenu okružili ambasadu.

Norijega se predao Amerikancima 2. januara 1970. godine.

Mohamed Farah Aidid

Aidid je bio zapovjednik koji je kontrolisao najjaču somalijsku miliciju tokom operacije UN-a ‘Povratak nade’.

Amerikanci su podržavali misiju izgradnje nacije koja je ubrzo postala krvava. Da bi uspjeh misije bio osiguran, bilo je neophodno uloviti Aididija.

Prvi pokušaj njegovog hapšenja propao je 17. juna 1993. godine. Amerikanci su poslali novu jedinicu i pomoć 28. avgusta iste godine, i još jednu 3. oktobra.

Uhapšeno je mnogo Aididijevih poručnika, ali američke žrtve označile su prevelike gubitke za SAD.

UN je zato 16. novembra donio rezoluciju prema kojoj je započelo primirje, i Aidid je mogao mirno da nastavi da vlada.

Sadam Husein

Potraga za Huseinom počela je prije pada Bagdada 9. aprila 2003. godine, ali Sadam Husein je mjesecima bio kao duh – bilo ga je nemoguće naći.

Kad su ga američki vojnici konačno locirali, pokazalo se da se nije krio na tajnom mjestu, pa čak ni u dobro opremljenom bunkeru, već u maloj rupi blizu Tikrita, gdje je sakrio 750.000 dolara, kalašnjikov i čokoladu.

Osama bin Laden

Osama bin Laden mozak je koji stoji iza Al Kaide i terorističkih napada 11. septembra.

Prvobitna operacija kojom je planirano njegovo ubistvo u pećinama na planini Tora Bora, propala je, ali je konačno pronađen u Pakistanu, gdje su ga ubili specijalci Navy SEAL Team Sixa.

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se