Koliko god ljudi napredovali, ratovanje kao da je zapisano u našem genetskom kodu kroz surovu želju za osvajanjem, dominacijom, sticanjem bogatstva ili pak osvetom, pa se istorija ljudskog društva često može tumačiti i kao istorija ratova.
U tom razmišljanju, čini se neizbježno očekivati ratove i u budućnosti. Stručnjaci tvrde da će naredne generacije iskusiti slijedeće ratove, neizvjesno je samo njihovo tačno vrijeme.
1. Kinesko-ruski sibirski rat
Jedna supermoćna zemlja u svojim najboljim godinama, a jedna zemlja u zamahu spremna da zauzme svijet – tako bi mogao da izgleda scenario sukoba Rusije i Kine, koje se trenutno nazivaju velikim zvjerima istočno od Urala. Obije imaju ogromne vojske, obije su ekspanzionistički nastrojene, nuklearno naoružane i tvrde kako polažu pravo na Sibir. Ta neizgrađena zemlja bogata resursima čija je površina veća od Kanade oduvijek je bila želja Kineza, a nedavno su pokušaji Kineza da kupe veće količine zemlje tamo uzrokovale negodovanje u Rusiji. Peking smatra da ima pravo barem na istočni dio Sibira, a mnogi etnički Kinezi naselili su područje ruske granice. Za moskovski Kremlj to znači samo jednu stvar – problem koji treba riješiti. Dođe li do kinesko-ruskog rata, moguća su samo dva ishoda – ili će kineska voijska desetkovati Ruse ili će Moskva započeti nuklerani rat. U svakom slučaju, broj mrtvih bi bio katastrofalan.
2. Rat za Baltik
Nakon Putinove aneksije Krima, Evropa je nervozna zbog mogućnosti rata s Rusijom. Prema bivšem zamjeniku zapovjednika NATO-a ser Aleksanderu Ričardu Širefu, to je gotovo neizbježan scenario. Širef ukazuje na ruski strah od opkoljavanja od NATO-a kao iskre koja će zapaliti napetosti i u regiji do maja 2017, kad će Moskva napraviti kopneni koridor kroz Ukrajinu povezujući Krim i Rusiju, a potom napraviti invaziju na neku od baltičkih država. Budući da su i Estonija i Litvanija članice NATO-a, to bi moglo dovesti od zapadnjačkog rata s Rusijom, a već početna bitka na Baltiku bi mogla ubiti na desetine hiljada ljudi. Osim toga, Širef vjeruje kako bi Rusija zaprijetila i s pokretanjem nuklearne bombe ako NATO pokuša da interveniše.
3. Sjevernokorejsko proljeće
Ovog ljeta je visoko pozicionirani sjevernokorejski diplomata iz Londonu prebjegao u Južnu Koreju, a to je bio samo posljednji u nizu incidenata koji upućuju na skori kolaps vladavine i režima Kim Džong Una. On se otuđio od moćnih saveznika poput Kine, više nije u mogućnosti da svojoj eliti pruža luksuz, a tehnologija jeftinih smartfona otkrila je siromašnim građanima bijedu u kojoj žive prvi put. U međuvremenu, zemlja se priprema za nestašicu uz koju bi glad iz 1994. mogla da izgleda tek kao dijeta. Rezultat bi mogla biti revolucija kakvu Sjeverna Koreja dosad nije vidjela, ljudi na ulicama, vojska razbijena u različite frakcije s potpunim haosom u zemlji. Posljednji put kad je komunistička diktatura nasilno srušena bilo je u Rumuniji, gdje je građanski bunt doveo do više od 1100 ubijenih u deset dana.
4. Građanski rat u Venecueli
Na ulicama Karakasa danas vlada bezakonje, brojne je stvari nemoguće kupiti, inflacija je ogromna. Protesti, nasilje, korupcija, policijska brutalnosti i akti paranoidne vlade su svakodnevni. Potencijalni kraj ove anarhije svakako je građanski rat s Madurom koji odbija da odstupi s vlasti i gladnim narodom s druge strane, a interesa u tom haosu imaju i susjedne zemlje s desničarskim vlastima poput kolumbijskog ELN-a. Takva toksična mješavina često je u Latinskoj Americi donosila krvave represije i ogroman broj žrtava.
5. Indo-pakistanski nuklearni rat
Tokom zime 2008. svijet je gotovo doživio svoj kraj. Te je godine sukob između Pakistana i Indije oko terorizma koji podupiru države gotovo eskalirao u nuklearni rat. Na kraju, hitna je globalna diplomatija morala nasilno da smiri stvari. Međutim, ove dvije zemlje već su mnogo puta bile na samom rubu nuklearnog sukoba, a za očekivati je da će biti i opet. Pođu li stvari po zlu, posljedice bi mogle biti katastrofalne za cio svijet.
U takvom sukobu se može očekivati kako bi Delhi, Mumbaj, Karači i Islamabad bili sravnjeni sa zemljom, što znači na desetine miliona mrtvih. Nuklearna zima bi uništila usijeve širom Azije, a procjenjeno je kako bi od posljedica gladi i zračenja moglo umrijeti oko dve milijarde ljudi. Šta bi mogao da bude okidač takvog užasavajućeg scenarija? Uvijek sporna regija Kašmir, oko koje se te zemlje sukobljavaju, nestabilna pakistanska država kao i teroristički napadi u Indiji.
6. Treći svjetski rat
Jedina stvar koja unosi strah više nego mogući nuklearni sukob Indije i Pakistana bi moglo da bude to što bi SAD i Kina mogle da rade isto. Naročito ako se u njihov konflikt uvuku zemlje poput Filipina, Južne Koreje, Japana i drugih. Najvjerovatnije je kako bi područje sukoba trećeg svjetskog rata bilo Južno kinesko more. U posljednjih nekoliko godina Kina se agresivno širi prema moru na štetu malih zemalja čiji su saveznik SAD. Oni su na situaciju odgovorili samo s upozorenjima Kini, a Kina je pak na to reagovala s prijetnjama, očigledno je kako nijedna strana ne odstupa. Ako to eskalira do rata, ništa više nije sigurno, ali vjerovatno je kako bi se cio svijet upleo, a milioni stradali, poput Drugog svjetskog rata – samo sa znatno naprednijim i smrtonosnijim oružjem, piše Expres.hr.
