Poznati demograf Stevo Pašalić objašnjava, u intervjuu za portal Buka, da su objavljeni podaci popisa netačni u raznim segmentima, te pojašnjava da je analizirajući sporne popisnice koje su bile predmet nesuglasica među političarima i statističarima, demistifikovao tih 196.000 ljudi zbog kojih se podigla ovolika prašina.
On tvrdi da je broj stalnih stanovnika u BiH uveliko manji od onog što je Agencija za statistiku objavila, posebno danas, te da je uspio međupopisnim procijenama da otkrije koje su to osobe koje posjeduju državljanstvo BiH, a nisu se smijele upisati u rezidentno stanovništvo.
„Ja sam već neko vrijeme radio na demistifikaciji ovih 196.000. Tako sam došao do podataka da su to sve osobe koje su državljani BiH, ali po raznim osnovama ne žive u ovoj zemlji. To su djeca do 6 godina starosti, kojih je upisano oko 20.588. Drugi kontingent su djeca osnovnoškolci od 6 do 15 godina i njih je upisano više 42.000. Treća grupa su žene od 15 do 45, odnosno reproduktivno sposobne žene, kojih je upisano više od 47.000 i onda vam ostaje četvrti kontingent muškarci stariji od 15 i žene od 45 godina, kojih je 80 300 više.
A šta nam to sad govori?
To nam govori da nema 3.531.159 stanovnika u BiH, već 3.335.159. Ti rezidenti bi trebali da se izdvoje da bi se dobili realni podaci, bar o približno tačnom broju ljudi koji žive ovdje. Prema mojim procjenama oko 50 hiljada ljudi od ovog spornog broja živi u RS, oko 140.000 u FBiH, dok je ostatak u Brčko distriktu.
I šta će se desiti ako se ovi podaci isprave na način na koji Vi to predlažete?
Pa promjeniće se mnogo toga. Prvo nema ni jednog naroda preko 50 odsto. Bošnjaka bi se trebalo odbiti oko 170.000 od ovih nerezidenata koji su uvršteni u popis kao stalno stanovništvo. Tako da je njih najviše 1,6 miliona. I Bakir Izetbegović je rekao da se ta brojka kreće oko 1.650.000, iako mislim da sam ja malo stručniji. Automatski se povećava procenat Srba na 32,60 i Hrvata 16,8 ali opada i njihov ukupan broj. Ovo su podaci koje sam dobio i oni su u domenu statističke greške. Izazivam bilo koga u BiH da sjednemo za sto i analiziramo ovo. Do svih ovih podataka sam ja došao računajući demografske gubitke od 1991. do 2013. što obuhvata ukupan broj rođenih i umrlih, ukupan broj migranata i poginulih i izbjeglih u ratu.
Pašalić navodi da nam ovi podaci koje je dobio govore da je BiH izgubila oko milion stanovnika u odnosu na broj prije rata.
„To znači da je BiH u jednoj demografskoj recesiji. U praksi vidimo da je tako, da je smanjeno rađanje i da se životni vijek produžava. Tako stanje je i po entitetima i u distriktu. Ni jednog naroda nema ni blizu koliko je bilo 1991. godine. Ali ovo što je urađeno je netačno i to su lažni podaci koji neće prikazati stvarnu sliku.“
A koliko je išta od ovog relevantno za današnje prilike?
Popis stanovništva je presjek stanja u određenom kritičnom momentu, što je kod nas bilo 2013. Već nakon pet godina popisi zastarjevaju i postaju nerelevanti. Mi smo već potrošili tri godine, a stanovništvo je promjenjiva kategorija. Ovo je samo oslikano stanje 2013. koje nije bilo relevantno odmah nakon izvršenog popisa, a danas da ne govorimo. Ja ovo sve tvrdim na osnovu međupopisnih procjena, i gdje sam uspio da pobijem rezultate agencije za statistiku sa onim procjenama i rezultatima koje su oni objavljivali.
Pašalić navodi da BiH još uvijek nije dobila ekonomske i socijalne pokazatelje na osnovu kojih bi se mogli izraditi uporedne analize i vidjeti u kakvom se stanju nalazi ova zemlja. Prema njegovim riječima, popis je postao političko pitanje, usljed čega više nikom nisu ni bitni oni najvažniji podaci.
