Kako tvrde predstavnici RS u Komisiji za državnu imovinu, krajem maja ove godine Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH, pismom je obavijestio Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, da je imovina sa koje je skinut teret zabrane, imovina na kojoj pravo svojine pripada BiH, kao jedinom nosiocu tog prava.
U OHR-u su nam potvrdili da je visoki predstavnik pisao predsjedavajućem Savjeta ministara BiH, a na pitanje na osnovu čega se tvrdi da nad imovinom sa koje je skinuta zabrana raspolaganja pravo svojine ima BiH dobili smo kratak odgovor da je to na osnovu Ustava BiH i „prema tumačenju relevantne odluke Ustavnog suda BiH iz 2012. godine“.
„Pored pisma, Savjet ministara BiH, na sjednici koja je prethodila sjednici Komisije za državnu imovinu (održana polovinom maja), donosi vrlo diskutabilan zaključak po kojem sve odluke o izuzimanju od zabrane raspolaganja državnom imovinom predsjedavajući Komisije, sa svim potrebnim podacima dostavi Pravobranilaštvu BiH i nadležnom sektoru Ministarstva finansija i trezora BiH, radi preuzimanja aktivnosti na zaštiti i knjiženju imovine BiH u skladu sa važećim zakonima“, kazao je Nikola Kovačević, član Komisije za državnu imovinu.
Praktično, prema tvrdnjama Kovačevića, a što nam je djelimično potvrđeno i u OHR-u, visoki predstavnik BiH smatra da državna imovina sa koje je skinut teret zabrane pripada državi BiH, što opet znači da će se, recimo, s objektima, zemljištem i nepokretnostima u Republici Srpskoj upravljati sa nivoa BiH.
Uprkos tome, Mlađan Mandić, pravobranilac Pravobranilaštva BiH, tvrdi da to nije tačno, te da visoki predstavnik svojim pismom nije prejudicirao kome pripada ta imovina.
„Visoki predstavnik je samo obavijestio Savjet ministara i Pravobranilaštvo BiH da odluka o izuzimanju imovine od zabrane raspolaganja nije pravni osnov za knjiženje na bilo koga“, rekao je Mandić, dodajući da su neki pokušavali na osnovu odluka o skidanju zabrane da knjiže imovinu, ali da im to nije pošlo za rukom te da nema knjiženja imovine bez zakona.
„Nezavisne“ su juče pokušale doći i do pisma visokog predstavnika BiH koje je upućeno predsjedavajućem Savjeta ministara BiH, međutim do zaključenja ovog broja u tome nismo uspjeli.
Podsjećanja radi, Pedi Ešdaun, tadašnji visoki predstavnik u BiH, još 2005. godine nametnuo je tri zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom, a OHR je čak uradio i popis te imovine.
Od tada do danas nije urađeno praktično ništa, osim prepucavanja i sudskih sporova pred Ustavnim sudom BiH, koji svojim odlukama po raznim apelacijama samo dodatno komplikuje cijelu situaciju.
Za pravnike u RS knjiženje državne imovine na državu BiH bilo bi omča oko vrata RS, pogotovo ako se uzme u obzir da je prvostepenom odlukom Suda BiH Republičkoj upravi za geodetske i imovinskopravne poslove RS naloženo da 11.000 metara kvadratnih zemljišta u Han Pijesku uknjiži na državu BiH.
