15.9 C
Zvornik
28. март 2024.

Terorizam će trajati godinama, EU je kao švajcarski sir

LONDON – Sve što se dešava u Evropi poslednjih mjeseci moglo bi da dobije budućnost, s obzirom na to da Evropa nema pravi način za borbu protiv terorizma.

Od napada na redakciju magazina Šarli ebdo, preko masovnog ubistva u Parizu, sve do briselske tragedije, čini se da EU nema mehanizam da spriječi ponavljanje teroritičkih aktivnosti na teritorijama svojih zemalja članica.

“Kakva god hapšenja da se dogode narednih dana, ne možemo da pretpostavimo da će prijetnja biti uklonjena. To je rizik koji će nas pratiti godinama, ako ne i cijelu generaciju. Moraćemo da se naviknemo na konstantnu terorističku prijetnju, kao što je Izrael to uradio“, rekao je istraživač Peter Nojman.

Independent navodi da postoji nekoliko faktora koji bi mogli da objasne zašto posljednjih mjeseci rapidno raste prijetnja od terorizma u Evropi.

“Uspon Islamske države, spor odgovor evropskih bezbjednostnih agencija, sve to je dozvolilo radikalnim islamistima da odu u Siriju i Irak, a neki od njih su se vratili, bez ikakve registracije, ispitivanja, kazne ili zatvaranja“, ocjenjuje britanski portal.

Da Evropi nedostaje način za sukob sa islamističkim terorizmom ističe i bivši šef francuske obaveštajne službe Alen Šue.

“Mi čak ne možemo da se dogovorimo oko prevođenja imena koja su na arapskom jeziku ili na ćiriličnom pismu“, istakao je Šue.

Velike razlike postoje između programa koji su na snazi u zemljama članicama Evropske unije, dok sa jedne strane djeluje britanski koji se smatra najboljim, u drugim nema nacionalnih ekvivalenata.

„EU je švajcarski sir, gospodar Evrope je Turska“

Teroristički akti u Briselu „napad na simbole EU“ koja, kako navodi, funkcioniše kao „švajcarski sir“, a gospodar Evrope je trenutno Turska.

To je rekao rukovodilac zagrebačkog Instituta za evropske i globalne studije Anđelko Milardović koji smatra da je EU puna rupa, što se može vidjeti po vremenu koje joj je bilo potrebno za konsolidaciju u pogledu migracijske krize.

Takođe, kaže da je EU kapitulirala pred Velikim Britanijom i njihovim zahtjevom za posebnim statusom prije 20-ak dana što svakako nije nekakav faktor koji povezuje zemlje.

„U odnosu na izbjegličku krizu, gospodar Evropske unije trenutno je Turska, što god mislili o tome. Ona drži ključeve i može diktirati“, smatra Milardović komentarišući jučerašnje terorističke napada u Briselu.

Dodaje da će Evropa na kraju biti najveća žrtva koja će platiti zbog svog konceptualnog vrludanja.

Dugoročne posjedice za Evropu Milardović naziva katastrofalnim jer će doći, predviđa, do sužavanja sloboda te povećanja kontrole i nadzora nad građanima.

Udarac za obaveštajce – na hapšenja napadima

Bombaški napadi u Briselu predstavljaju jak udarac policiji i obaveštajnim službama ne samo u Belgiji, već širom kontinenta.

To ocenjuje magazin Tajm jer su usledili nakon višemesečnih antiterorističkih operacija.

Veliki broj naoružanih policajaca pretraživao je ulice Brisela mjesecima u pokušaju da razbije mrežu džihadista, koji su se „ukorijenili“ u belgijskoj prestonici.

Vlasti Belgije su bile u stanju uzbune od novembarskih napada u Parizu, u kojem je učestvovalo desetak džihadista – naoružanih puškama i bombama.

Najmanje petoro napadača je došlo iz briselskog naselja Molenbeka, samo šest stanica udaljenog od stanice metroa Maelbek gde je juče eksplodirala jedna bomba.

Odgovornost za bombaške napade na aerodrom i u Briselu preuzela je Islamska država, a spekuliše se da je na vrijeme i mjesto napada uticala činjenica da je Salah Abdeslam, jedan od osumnjičenih za napad u Parizu, uhapšen u petak upravo u Briselu.

Belgijska policija ga je konačno uhvatila u Molenbeku, distriktu čije stanovništvo čine mahom imigranti iz Sjeverne Afrike.

Prošlog vikenda zamjenik predsjednika opštine Molenbek Ahmed Al Kanus rekao je da zvaničnici imaju imena 85 osoba za koje vjeruju da su se borili u redovima džihadista u Siriji i Iraku od 2012. godine, a zatim se vratili u Evropu.

U nedavnim intervjuima za magazin Tajm, obavještajni eksperti su rekli da strahuju da bi Evropa mogla da se suoči sa novim koordinisanim napadima kao onima u Parizu, u kojima je ubijeno 130 ljudi i za koje je Islamska država preuzela odgovornost.

„Očekujemo napad na više meta u više gradova istovremeno, i to će imati užasne posljedice“, rekao je Klod Monike, penzionisani agent francuske obaveštajne agencije DGSE, koji sada vodi privatnu agenciju u Briselu.

Nedavno su evropski lideri upozorili da bi broj mogućih terorista mogao da bude veći nego što se ranije procenjivalo.

Policija u Briselu je slavila hapšenje Abdeslama, ali ono što je brine jeste činjenica da mu je čitava mreža pomagača i saučesnika pomagala da se mjesecima krije. Ta mreža je još uvijek na slobodi.

„Ovo nije gotovo“, rekao je predsednik Francuske Fransoa Oland na konferenciji za novinare u petak uveče, istakavši da je “široka mreža” džihadista još veća nego što su istražitelji mislili.

Belgijski ministar spoljnih poslova Didije Rejnder izjavio je u ponedeljak da je policija u Molenbeku pronašla veliku količinu oružja kao i da najmanje 30 džihadista još uvijek slobodno šeta gradom.

Kako je rekao, Abdeslam je u pritvoru nagovijestio istražiteljima da je bio „spreman da nastavi sa nečim u Briselu“.

Međutim, uprkos stanju maksimalne uzbune u Belgiji, potraga za preostalim džihadistima neće biti laka djelimično zbog toga što obrisi mreže postaju sve „zamagljeniji“, preneo je Blic.

Od napada na redakciju Šarli ebdo u Parizu u januaru 2015, obaveštajni stručnjaci su upozoravali da se teroristi sve više okreću organizovanom kriminalu i da sarađuju sa kriminalcima u visoko sofisticiranim operacijama krijumčarenja, i od kojih dobijaju „logističku podršku“ za prevoz ljudi, izdavanje lažnih dokumenata i trgovinu oružjem.

„Gdje god može da se zaradi novac, tu ima poslovnih mogućnosti za organizovani kriminal“, rekao je Žan Sen Pjer izvršni direktor privatne obavještajne agencije u Briselu „Modern Security Consulting Group“.

„Da li (kriminalci) prodaju oružje teroristima ili nekom drugom, to im nije bitno“, rekao je Sen Pjer.

Miješanje dva potpuno odvojena svijeta – organizovanog kriminala i nasilnih islamskih ekstremista je veoma zakomplikovalo zadatak pronalaženja mogućih terorista.

„To čini situaciju teškom za obavještajce, jer se radi o dvije različite mreže sa različitim rezonovanjem. Takođe, tu je mentalitet klana – kada vam prijatelj zatraži pomoć, vi ćete to učiniti bez pitanja“, rekao je Monike za Tajm.

Još jedan veliki izazov za službe koje pokušavaju da rasture terorističke mreže jesu i budžetski rezovi tokom ekonomske krize koja potresa Evropu godinama, smatra Sen Pjer.

On je rekao da su se evropske vlade okrenule visokotehnološkim metodama nadgledanja, koje manje koštaju od zapošljavanja ljudske radne snage koja bi mogla da nadgleda svakog osumnjičenog.

„Zbog smanjenja troškova u proteklih pet-šest godina, sve manje i manje ljudi je uključeno u nadgledanje mogućih terorista“, kaže Sen Pjer i ističe da i zbog toga vlasti zaostaju za teroristima, što stvara ogromne probleme.

„Teroristi su se adaptirali“, zaključio je on.

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se