LONDON, NJUJORK, BANJALUKA – Nakon terorističkih napada u Briselu EU se našla pred izborom kojim će putem dalje – da li će krenuti u dezintegraciju ili će odabrati put u jači i centralizovaniji politički savez, pišu brojni ugledni strani portali, analizirajući mogući razvoj događaja.
Popularni američki portal VOX, nakon što je čitaocima pružio istorijski kontekst nastanka EU, ističe da je Evropa, zapravo, do sada na dvije različite krize koje su prijetile njenom opstanku odgovorila potpuno različito. Primjera radi, na migrantsku krizu odgovorila je privremenom suspenzijom Šengenskog sporazuma, za koji VOX ističe da je jedno od najvažnijih postignuća EU jer je omogućio slobodu kretanja. A, sa druge strane, na finansijsku krizu EU je odgovorila većom centralizacijom i stvaranjem jačih institucionalnih okvira kroz instrumente Evropske centralne banke u Frankfurtu.
Britanski „Telegraph“ ukazuje da slobodno kretanje preko evropskih granica šalje poruku „dobrodošlice“ svjetskim teroristima, koji na taj način lakše mogu operisati na cijelom evropskom prostoru. List piše da su posljedice terorističkog napada u Briselu u Britaniji ponovo otvorile debatu da li ta zemlja treba da ostane u EU ili da izađe iz nje. „Telegraph“ navodi da postoje dvije struje – jedna koja smatra da bi policijske i bezbjednosne agencije trebalo da se institucionalno povežu na nivou Evrope i da bi to predstavljalo najbolji odgovor na krizu, dok drugi misle da bi Britanija bila nesigurnija ako bi ostala u evropskom bloku.
„Ako bismo napustili EU, imali bismo veću kontrolu naših granica i lakše bismo mogli protjerati teroriste kojih se želimo riješiti“, citira list izjavu jednog od eksperata u Britaniji koji se zalaže za izlazak iz EU.
Agencija Reuters navodi da je napad u Briselu bio gotovo neizbježan, ukazujući na već poslovične probleme sa belgijskim bezbjednosnim i obavještajnim agencijama.
„Činjenica da je bombaš samoubica bio u mogućnosti da neometano uđe u terminal pun ljudi ukazuje na očigledni nedostatak koji se mogao izbjeći – mnogi aerodromi u ranjivim dijelovima svijeta imaju bezbjednosne provjere na ulazu u zgradu“, piše agencija.
O bezbjednosnim problemima na briselskom aerodromu može svjedočiti i autor ovog članka, koji je sa grupom novinara iz BiH, još dok je za ulaz bilo potrebno imati šengensku vizu, boravio u Briselu, kada je zbog bezbjednosne greške bilo omogućeno da napustimo aerodrom bez pasoške provjere. Na povratku za BiH, na međuodredištu u Minhenu, njemački policajci su se hvatali za glavu, a naša grupa morala je proći kroz specijalni sistem provjera, dok je policajac psovao belgijsku policiju, za koju je rekao da svako malo napravi ovakav ili sličan problem.
Al Džazira je ukazala i na još jedan problem – mogući dalji rast islamofobije u Evropi, jačanje nacionalističkih i desničarskih pokreta koji bi samo vodili daljoj dezintegraciji.
„Vrlo lako je moguće da antimuslimanska osjećanja u Evropi prisile političare da uvedu jaču viznu politiku prema Turskoj, što bi onda moglo ugroziti i sporazum EU i Turske u vezi s povratkom imigranata i dodatno otežati situaciju“, navodi Al Džazira.
Aleksandar Radić, vojno-bezbjednosni analitičar iz Beograda, ocjenjuje da se, uprkos velikoj tragediji i velikom broju žrtava, precjenjuje mogućnost raspada EU.
„Mislim da će ovaj čin samo ubrzati debate koje se već vode unutar EU kakva nama EU treba i šta je potrebno izmeniti. Dakle, ne očekujem bilo šta dramatično, već samo da se neki otvoreni procesi o viziji EU donekle ubrzaju“, rekao je on, pišu Nezavisne novine.
