BANJALUKA – Posljednji događaji u vezi s izbjegličkom krizom pokazali su sve slabosti EU, a balkanski samit, koji je organizovala Austrija, za neke evropske analičare predstavlja signal da pojedine zemlje EU više povjerenja polažu u bilateralne odnose i mjere nego u zajednička evropska rješenja.
Znači li to da se EU raspada ili da, najblaže rečeno, gubi svoj uticaj? Najzanimljivije analize u tom tonu juče je iznio njemački „Die Welt“, u tekstu čiji bi se naslov mogao prevesti u kontekstu da njemačkoj kancelarki Angeli Merkel evropsko tlo izmiče pod nogama.
List pažljivo analizira rezultate bečkog samita o rješavanju problema izbjeglica, koji je organizovan u srijedu, i ističe da Beč balkanski prostor istorijski posmatra kao dio svoje interesne sfere, posebno nakon raspada Jugoslavije.
„Nikako nije slučajno da zemlje zapadnog Balkana baš u ovom trenutku zagovaraju zajedničku izbjegličku politiku, dok Berlin i Brisel napore ulažu u Tursku i Grčku. Turska je tradicionalno uvijek bila bečki imperijalni protivnik, dok je Grčka tradicionalno uvijek njegovala dobre odnose sa zapadnom Evropom“, ističe autor teksta. Dalje ističe da se Atina smatra uvrijeđenom da nije pozvana na bečki samit, kojem prisustvuju Srbija, BiH, Albanija i Makedonija, ali dodaje i da zapadni Balkan s pravom sumnja u sposobnost Grčke da kontroliše granice s Turskom.
Podsjeća i na činjenicu da je Njemačka odlučna za novi energetski sporazum s Rusijom, na šta Poljska ne gleda blagonaklono, zemlje Višegradske grupe generalno sprovode politiku „može, ali bez nas“, posebno u vezi s izbjeglicama, a da mađarski premijer zbog izbjeglica najavljuje referendum.
Zaključak lista je donekle brutalan, ali realističan – Merkelova bi odlučnom politikom protiv izbjeglica i politikom zaštite svojih interesa poput sklapanja sporazuma s Rusijom mogla pojačati svoju poziciju među biračima u Njemačkoj, ali istovremeno samu EU gurnuti u krizu.
Tanja Topić, analitičar iz Banjaluke, iako smatra da se EU neće raspasti, ističe da ovakva situacija predstavlja šlag na tortu za evroskeptike, i u BiH, ali i drugim zemljama.
„Vidite da se sve češće čuju izjave i disonantni tonovi poput onih ‘što da idemo u Evropu kad se ona ionako raspada’. To jeste nešto s čim treba ozbiljno računati“, rekla je Topićeva.
A disonantni tonovi ne dolaze samo od evropskih političara. I Milorad Dodik, predsjednik RS, prije nekoliko dana ukazao je na činjenicu da je Velika Britanija uspjela postići privilegovane uslove uz prijetnju o referendumu i da treba vidjeti šta to sad znači za BiH, a i Vlada RS je na posljednjoj sjednici razmatrala uticaj te situacije na buduće pregovore s EU.
Srećko Latal, analitičar iz Sarajeva, pak, smatra da nijedna zemlja zapadnog Balkana ne treba da očekuje da će moći izdejstvovati bilo kakve posebne privilegije, posebno ne u kontekstu Britanije, koja je velika sila.
„U BiH i na Balkanu generalno postoji suštinsko nerazumijevanje odnosa snaga u Evropi i svijetu i mislimo da smo u centru svjetske pažnje i da će se svijet povinovati nama. Mislim da bismo mi, prije svega, trebali da koristimo pregovore da rješavamo unutrašnje probleme, a ne da očekujemo da međunarodna zajednica uradi nešto za nas“, istakao je Latal.
I Topićeva i Latal slažu se u jednom: EU se neće raspasti, ali ova kriza će definitivno uticati na promjene u evropskom bloku. Kakve – još se niko ne usuđuje prognozirati, pišu Nezavisne novine.
Tanja Topić
Vidite da se sve češće čuju izjave i disonantni tonovi poput onih „što da idemo u Evropu kad se ona ionako raspada“.
Srećko Latal
U BiH i na Balkanu generalno postoji suštinsko nerazumijevanje odnosa snaga u Evropi i svijetu
