18.4 C
Zvornik
28. март 2024.

Izvješaj visokog predstavnika UN-u: Odluka o referendumu u RS direktno kršenje Dejtonskog sporazuma

SARAJEVO – Odluka vlasti RS da održe referendum direktno je kršenje Dejtonskog sporazuma, kao i prijetnja SNSD-a da će održati referendum o nezavisnosti Republike Srpske 2018. godine. Sve to predstavlja eskalaciju politike SNSD-a kojom se osporavaju temelji Dejtonskog mirovnog sporazuma.Navodi se to u Izvještaju koji će visoki predstavnik Valentin Incko prezentovati danas u 16 časova u Savjetu bezbjednosti UN, a koji  obuhvata period od 21. aprila 2015. do 21. oktobra 2015. godine.

On je naveo da je odluka Narodne skupštine RS od 15. jula o održavanju referenduma u RS o zakonima o Sudu i Tužilaštvu BiH donesena uprkos jasnog upozorenja 14. jula od strane Upravnog odbora ambasadora Savjeta za implementaciju mira (PIC), te da referendumsko pitanje predlaže da RS napusti zajednički pravosudni prostor BiH.

„Referendum predstavlja otvorenu izazov suverenitetu BiH i kršenju obaveza RS i obaveza koje proističu iz Ustava BiH kao što je navedeno u Aneksu 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovaj čin NSRS treba posmatrati u kontekstu dugogodišnjeg politike zvaničnika SNSD-a da ospore suverenitet i teritorijalni integritet BiH, uključujući otvoreno zalaganje za secesiju RS i raspad zemlje. U tom smislu, vrijedi naglasiti da je u aprilu 2015. godine, vodeća stranka u RS, SNSD, usvojila kao dio zvanične partijske platforme stvaranje RS kao „nezavisne države unutar svojih sadašnjih granica“ i pozvala na referendum o otcjepljenju u 2018.“, navodi se u Izvještaju Incka UN.

Imajući to u vidu, Incko podvlači da  usvajanje odluke o referendumu u NSRS predstavlja jedan od najozbiljnijih kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma od potpisivanja i predstavlja ozbiljnu prijetnju sprovođenju mira.

„Ovi postupci bacaju sjenku na pozitivne napore političkih aktera u BiH za unapređenje ekonomske i socijalne reforme kako bi se odgovorilo na probleme sa kojima se suočava zemlja i potencijalno ubrzao napredak ka Evropskoj uniji, nakon stupanja na snagu SSP 1 juna“, navodi Incko.

Podvlači da je „pored toga, period izveštavanja obilježen nizom izjava zvaničnika iz RS kojim pozivaju za secesiju tog entiteta iz Bosne i Hercegovine (BiH)“.

„Koristim ovaj izveštaj da još jednom jasno poručim da entiteti nemaju pravo na otcjepljenje od BiH I da su suverenitet i teritorijalni integritet BiH su garantovani Dejtonskim mirovnim sporazumom, Ustavom BiH i međunarodnim pravom“, ističe Incko u Izvještaju koji je objavio OHR.

On dodaje da usvajanje reformskog programa od strane državnih i entitetskih vlasti i konkretni koraci, kao što je usvajanje novog Zakona o radu u Federaciji, bude nadu da vlasti konačno mogu da počnu da se fokusiraju na reforme koje će omogućiti BiH da se prijavi za status kandidata I pokrene aktiviranje Akcionog plana za članstvo (MAP) u NATO.

„Što se tiče NATO-a,  toplo pozdravljam registraciju vojne imovine u ime države BiH koje se dogodio u Federaciji, a sada tražimo sličan napredak i u RS. Treba napomenuti da je odluka da BiH pošalje zvaničan zahtjev za članstvo u MAP jednoglasno usvojena u Predsjedništvu BiH 2010. godine“, naveo je Incko.

U Izvještaju visoki predstavnik ističe da su u  izvještajnom periodu vlasti u BiH postigle ograničen napredak na ispunjavanju preostalih ciljeva (5 + 2 agenda) koje je postavio Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira neophodnih za zatvaranje OHR-a.

Pa tako navodi da proces registracije takozvane „potencijalnog vojne imovine“ u vlasništvu države BiH, koje je Ministarstvo odbrane BiH (MO BiH) pokrenula u decembru 2014. godine, dobro napreduje, iako samo u Federaciji.

„Zahvaljujući naporima Ministarstva odbrane BiH i Pravobranilaštva, 18 lokacija uspješno je registrovano u vlasništvo države BiH, a nekoliko još je u različitim fazama procesa registracije.  U RS ima prepreka za registraciju vojne imovine“, navodi Incko u Izvještaju I obrazlaže sa nekoliko primjera kao što su Veliki Žep I Bijeljina.

On je istakao je u izvještajnom periodu u BiH bilo nekoliko bezbjednosnih  incidenata kao što je napad na policijsku stanicu u Zvorniku 27. aprila, nekoliko etnički motivisanih napada na povratnike, te napad na premijera Srbije Aleksandra Vučića u Srebrenici.

„Svi ovi napadi potvrđuju da postoji opasnost da se incidenti mogu javiti u bilo kom trenutku. Rast bezbjednosnih incidenata je nešto što treba da zabrine međunarodnu zajednicu“, naveo je Incko u Izvještaju Savjetu bezbjednosti UN.

Istakao je da je s obzirom na složeno okruženje, koje i dalje preovladava u zemlji, prisustvo vojne misije EU u BiH (EUFOR) sa izvršnim mandatom od vitalnog značaja i da omogućava I OHR-u I drugim predstavnicima međunarodne zajednice da ispune svoj mandat.

Govoreći  o napadu na Vučića, Incko je naveo da je jedan broj lica u Srebrenici napao srpskog premijera kamenjem i flašama vode i lakše ga povrijedio.

„Savjet ministara i Predsjedništvo BiH osudili su napad i zatražili detaljnu istragu. Oba doma Parlamentarne skupštine BiH, takođe su osudila napad i ponudila izvinjenje srpskom premijeru. Premijer Vučić spusio je  tenzije svojim izjavama da će, uprkos incidentu, nastaviti da radi na pomirenju između Srba i Bošnjaka. Predsjedništvo BiH je potom prihvatilo poziv premijera Vučića i boravilo u Beogradu 22. jula. Sastanak je održan u pozitivnoj atmosferi sa pozivima za dalju saradnju između dvij zemlje. Želim da pohvalim premijera Vučić za hrabre napore prije, za vrijeme i poslije komemoracije u Srebrenici za pomirenje u regionu“, navodi Incko u Izvještaju Savjetu bezbjednosti UN.

Navodi dalje i napade na povratnike u Kotor Varošu, Prijedoru i selu Omerovići kod Tomislavgrada.

Incko je naveo da je nastavljen i strukturni dijalog o pravosuđu  u sjenci najavljenog referenduma u Republici Srpskoj o državnim pravosudnim institucijama i organima visokog predstavnika.

„Savjet ministara je konačno usvojio novu Strategiju za reformu sektora pravde za 2014-2018. Usvajanje slijedi nakon novog kruga konsultacija između entiteta, Brčko Distrikta i BiH, jer je RS tražila određene promjene u tekstu koji su ranije dogovorenile i usvojile  Federacija BiH i Brčko Distrikt“, navodi Incko.

On dodaje da i dalje ne može da se primjeni Zakon o borbi protiv korupcije u FBiH koji je usvojen 2014. godine zbog nedostatka dodjeljenih budžetskih sredstava.

„Kao rezultat toga, krivično gonjenje zbog korupcije u Federaciji može prestati u potpunosti. Vlada Federacije treba ili da omogući da se primjenjuje novi zakon ili da ga stavi van snage i vrati se na stari“, navodi Incko.

On napomilje da se smanjuje broj predmeta ratnih zločina u tužilaštvima, kao i da praksa političkog uplitanja u operativni rad policije ostaje ozbiljan izazov.

U Izvještaju se navodi da su odnosu na isti period prošle godine,  ekonomski indikatori za 2015. ohrabrujući.

„U prvih osam meseci ove godine, registrovano je povećanje od 4,9 odsto u izvozu, smanjenjenje od 0,2 odsto u uvozu, kao i posljedično smanjenje 6,2 odsto od spoljnotrgovinskog deficita BiH. Industrijska proizvodnja u julu povećana za 2,3 odsto u odnosu na isti mjesec 2014. godine, nivo cijena je niži za 1,1 odsto nego prije godinu. Povećavaju se i prihodi od indirektnih poreza. U periodu od januara do avgusta, BiH je prikupila 4.140 milijardi KM od indirektnih poreza, što je za 3,5 odsto, ili 143 miliona KM, više nego u istom periodu prošle godine“, ističe se u Izvještaju.

Dodaje se da su penzioneri među najugroženijim segmentima stanovništva, ne samo zbog niskog nivoa penzija, nego i  zbog nastavka povećanja broja penzionera, koji se ne poklapaju sa odgovarajućim brojem zaposlenih.

„U RS, broj penzionera je već premašio broj zaposlenih, dok je u Federaciji, broj zaposlenih neznatno veći. Dodatni problem za održivost penzionih fondova je niska stopa naplate doprinosa. Stopa nezaposlenosti i dalje veliki problem. Krajem jula, bilo je 542.936 . Učešće mladih u ukupnoj nezaposlenosti je oko 60 odsto. Sve to spriječavca direktne investicije koje su u prvom kvartalu 2015. godine iznosile 84,7 miliona KM, što predstavlja smanjenje od 77,6 odsto u odnosu na prošlu godinu“, navodi Incko.

On ističe da i dalje ostaje z abrinutost zbog povećanja javnog duga koji na  dan 31. decembra 2014. godine iznosi 11,5 milijardi KM, od čega je spoljni dug je KM 8,2 milijardi, a unutrašnji dug 3,3 milijardi KM.

„To znači da je ukupan javni dug u BiH u 2014. povećan za 1.089 milijardi KM, odnosno 10,44 odsto“, piše u Izvještaju.

Kompletan izvještaj možete pročitati OVDJE.

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se