15.9 C
Zvornik
28. март 2024.

Crnadak protiv takozvanog Dejtona dva

SARAJEVO – Ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak izjavio je danas u Sarajevu da se protivi bilo kakvom zagovaranju takozvanog Dejtona dva, odnosno nove međunarodne konferencije na kojoj bi BiH ponovo dobila ustav kao dio međunarodnog ugovora.

„U startu sam protiv toga jer su u BiH još duboke razlike u pogledu reforme postojećeg Ustava, odnosno Aneksa četiri Dejtonskog mirovnog sprazuma. Mi još ne možemo da se dogovorima čak ni to da 21. novembar, u znak sjećanja na potpisivanje Okvirnog sporazuma za mir u BiH, bude zajednički praznik u BiH“, rekao je Crnadak u Sarajevu na otvaranju foruma „Dejton 2.0 – Put naprijed 20 godina poslije“.

Prema njegovim riječima, Dejton je narodima i građanima u BiH donio mir, kao najvažniju stvar, ali i šansu za bezbjednu i prosperitetnu budućnost, te pomirio strahove, ambicije, vizije i različita doživljavanja BiH.

„Svi mi u BiH, a posebno Federacija BiH, treba da izrazimo veću podršku, damo priznanje i pokažemo veći stepen uvažavanja Dejtonskog sporazuma. Treba više da razgovaramo i tragamo za kompromisima, te da na bazi postojećeg ustavnog uređenja tražimo dobra rješenja za sva tri naroda i oba entiteta“, rekao je Crnadak.

Prema njegovim riječima, u Ustavu BiH treba mijenjati samo ono o čemu se trenutno mogu dogovoriti konstitutivni naroda i oba entiteta u BiH.

On smatra da veza Dejtonskog mirovnog sporazuma i nedavno proklamovanog „novog evropskog pristupa“ nudi dobru bazu za budućnost i razvoj BiH.

Crnadak je, replicirajući zamjeniku predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefiku DŽaferoviću, stao u odbranu principa entitetskog glasanja u Predstavničkom domu, za koje je rekao da su relaksirali politički ambijent u parlamentu za normalan rad izabranih predstavnika sva tri naroda u BiH, a da pri tome nije spriječio donošenje nijednog ključnog zakona ili reforme, kao uslova za brže evropske integracije BiH.

DŽaferović je u obraćanju pomenuo stalna sporenja u BiH oko Dejtonskog sporazuma, kritikujući one snage koje, kako je rekao, u prvi plan stavljaju interese entiteta i entitetsku podjelu, a ne brinu o teritorijalnom integritetu BiH, pri čemu je posebno kritikovao entitetsko glasanje.

„Nisu entiteti etnički ekskluziviteti, nego multietničke zajednice naroda i ostalih građana koji žive u BiH“, rekao je DŽaferović.

Uz ocjenu da BiH ima neprirodnu strukturu, on je potvrdio da u njoj postoje različiti pogledi na njeno buduće ustavno-pravno uređenje, pri čemu je naveo da za reformu Ustava BiH treba saglasnost svih strana, čega sada nema.

DŽaferović smatra da u BiH prvo treba promijeniti Ustav, pa tek onda donijeti odluku o odlasku OHR-a.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko poručio je da je Dejtonski mirovni sporazum za 11 godina postojanja postigao veliki uspjeh u BiH, što se, prije svega, odnosi na uspostavljanje institucija, vladavine prava, zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, uspostavljanje jedinstvenih oružanih snaga, poreskog sistema, obavještajno-bezbjednosnih struktura.

Incko smatra da BiH ima solidan Ustav, ali da se on može mijenjati u predviđenoj proceduri /kao što je to bio slučaj u vezi sa Brčko distriktom/ pogotovo kada je riječ o reformama na putu BiH ka EU ili provođenju odluke „Sejdić – Finci“.

Američki ambasador u BiH Morin Kormak pozdravila je napredak koji BiH bilježi od donošenja Dejtonskog sporazuma, kao i teške korake na uspostavljanju i očuvanju mira u BiH.

„Sada, 20 godina nakon Dejtona, trenutak je da gledamo naprijed, da fokus stavimo na put u budućnost BiH, a to je put koji vodi u EU i NATO“, navela je Kormakova.

Navodeći da politički sistem mora biti u službi naroda i građana, Kormakova je istakla da „rak korupcije treba odstraniti iz tijela društva BiH, pri čemu političari više ne smiju da zbog ličnih interesa da blokiraju reformske procese u BiH“.

Bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH i ekspert Venecijanske komisije Lidija Korać podržala je Crnatka u stavu da BiH nije potreban nikakav „Dejton dva“ ili nova međunarodna konferencija.

„BiH treba reforma Ustava koja će obezbijediti efikasnije i funkcionalnije institucije, te najviši stepen poštivanja osnovnih ljudskih prava i sloboda, ali bez uzurpacije prava i nadležnosti entiteta u BiH“, poručila je Koraćeva.

Prema njenim riječima, BiH, odnosno njene institucije, narodi i građani trebalo bi da se u svom budućem razvoju oslone na takozvani model „4M“ – motivacija, mobilizacija, monitoring i menadžment.

Na forumu u Sarajevu, u organizaciji fondacije Društva zajedničkih vrijednosti Sarajevo, učestvovali su i bivši predsjednici Makedonije i Latvije Branko Crvenkovski i Valdis Zatlers, bivši premijeri Austrije i Holandije Alfred Guzenbauer i Vim Kok, te bivši predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zlatko Lagumdžija.

SRNA

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se