BANJALUKA – Uzrok tromosti i neefikasnosti administracije na nivou BiH nazire se i u starosnoj strukturi državnih službenika, među kojima je polovina starija od 50 godina, a čak petina je zagazila u sedmu deceniju života.
Analiza Agencije za državnu službu BiH pokazuje da je krajem juna u institucijama BiH bilo zaposleno 3.855 državnih službenika, među kojima je više od 1.000 napunilo 50 godina, a više od 200 je proslavilo i 60. rođendan. Takva slika, smatraju u organizacijama koje se bave monitoringom javne uprave, ukazuje na jedan od uzroka neefikasnosti administracije, posebno ako se uzme u obzir da su najviše radnih mjesta državnih službenika popunili stručni i viši stručni saradnici, te stručni savjetnici u čijem opisu posla je dobar dio odgovornosti za korake kojima se kreće BiH. Analiza pokazuje da je među državnim službenicima najmanje mlađih od 30 godina, dok ih nešto više od 38 odsto ima između 31 i 40 godina.
Takvo stanje, kažu u nevladinim organizacijama, samo potvrđuje da je potrebna reforma javnog sektora. Projekt menadžer Centara civilnih inicijativa (CCI) Adis Arapović kaže da starosna struktura službenika upućuje na zaključak da je dio službenika u poznim godinama i na zalasku karijere.
– Oni sigurno nemaju motiva za dokazivanjem, što znači da nisu motivisani da postižu dobre rezultate i daju maksimum. Tromost, neefikasnost i nerijetko neracionalnost uprave proizlaze iz kadrovske strukture, tako da, u eri virtuelne pismenosti i informatizacije, nisam siguran koliko su oni obučeni da prate nove trendove jer mnoge stvari nisu više na papiru – kazao je Arapović.
Loša vijest je, kaže on, što će se promjene u ovoj strukturi desiti samo prirodnim odlivom ljudi iz javne službe, piše Glas Srpske.
– Ako zbog nužnih reformi i racionalizacije javne uprave bude potrebno smanjiti broj ljudi, bojim se najgoreg, a to je da najmlađi i najkompetentniji kadrovi dobiju otkaz jer su starije kolege tu duže, pa se računa da imaju veće pravo da do penzije budu državni službenici – rekao je Arapović.
CCI je krajem prošle godine predstavio rezultate analize izbora, imenovanja i zapošljavanja u institucijama vlasti i javnoj upravi koji su pokazali da u BiH ima više od 25.000 pozicija koje se nezvanično smatraju izbornim plijenom. Arapović upozorava da znanje i umijeće konačno moraju postati glavni kriterijum za dobijanje ili ostanak na poslu, a ne minuli radni staž, godine života i političke veze.
– Javna služba je veoma odgovoran posao i treba da ga rade najbolji ljudi. Stručnost je presudni kriterijum i u budućim reformama javne uprave i ako dođe, a nadam se da hoće, i do redukcije broja zaposlenih u upravi – rekao je Arapović, ocijenivši da su političke i privatne veze dovele do toga da institucije postanu mjesto za uhljebljenje, a ne servis za razvoj i napredak zemlje.
Za razliku od starosne, polna struktura zaposlenih državnih službenika je pozitivna. Posao državnog službenika dobilo je 2.025 žena i 1.830 muškaraca.
