BRISEL – Evropska komisija dovršila je plan kojim bi teret zbrinjavanja izbjeglica bio ravnomjerno raspodjeljen među zemljama članicama, ali ostaje da se vidi da li će on biti prihvaćen.
U sjedištu Komisije u Briselu je danas najavljeno da će komesari formalno usvojiti plan na sutrašnjem kolegijumu, a javnosti će ga zvanično predstaviti predsjednik EK Žan-Klod Junker na plenarnom zasjedanju Evropskog parlamenta u srijedu.
Iako u Komisiji danas nisu željeli da govore o detaljima plana, svjetske agencije iz nezvaničnih izvora saznaju da je njime predviđeno raseljavanje oko 160.000 izbjeglica koje su trenutno mahom u Grčkoj i Mađarskoj, u druge zemlje članice EU.
U zavisnosti od veličine, bogatstva i kapaciteta, sve zemlje članice bi prema planu morale da prime izvjestan broj izbjeglica, a u naknadu bi trebalo da dobiji po 6.000 evra po osobi iz fondova EU.
One zemlje koje odbiju da prime zadat broj izbjeglica moraće da za svakog koga nisu primile uplate istu sumu u poseban fond EU.
Planom je predviđeno da najviše izbjeglica prime Njemačka (oko 40.000) i Francuska (30.000), najmanje Kipar i Malta (nešto više od 400), a ni jednoj članici neće biti dozvoljeno da bira i diskriminiše izbjeglice prema vjeroispovesti, stepenu obrazovanja i ostalim ličnim karakteristikama.
Sem toga, ni izbjeglice neće moći da biraju u koju zemlju će biti naseljene, a ukoliko odbiju prijeti im uskraćivanje prava na azil i deportacija u zemlju porijekla.
Velika Britanija i Irska, koje nisu članice Šengenskog sporazuma, nisu uključene u ovaj plan, mada je britanski premijer Dejvid Kameron najavio da je njegova zemlja spremna da dobrovoljno primi do 10.000 izbjeglica.
Sličan plan Evropske komisije, kojim je bilo predviđeno raseljavanje četiri puta manjeg broja izbjeglica, odbile se ljetos zemlje članice, pozivajući se na suvereno pravo svake države da sama odlučuje koliko će izbeglica primiti.
Ovaj put, plan odlučno podržavaju Njemačka i Francuska, a francuski predsjednik Fransoa Oland je danas upozorio da bi odbijanje novog plana moglo da znači kraj Šengenskog sporazuma.
„Ako ne postoji zajednička politika, to će nesumnjivo biti kraj Šengena i povratak na nacionalne granice“, rekao je Oland na konferenciji za novinare u Parizu, a prenjo je AFP.
Za sada se novom planu najglasnije suprotstavljaju Mađarska, Slovačka i Poljska, a konačnu odluku lideri zemalja članica će donjeti na samitu EU u Briselu koji će biti održan polovinom oktobra, nakon što o njemu budu razgovarali ministri spoljnih i unutrašnjih poslova.
U slučaju eskalacije izbjegličke krize, u Briselu ne isključuju mogućnost da se već ovog mjeseca sazove i vanredni samit evropskih lidera.
Agencije
