BERLIN – Azilanti sa Bliskog istoka u Njemačkoj masovno se odriču islama i prelaze u hrišćanstvo, pa tako Muhamed i Afsaneh postaju Martin i Katarina.
Muhamed Ali Zonobi pognuo je glavu, a sveštenik je njegovu crnu kosu polio svetom vodicom.
– Odričeš li se Sotone i svih djela njegovih? – pitao je pastor Gotfrid Martens izbjeglicu iz Irana.
– Hoćeš li se otrgnuti od islama? – upitao je pastor. – Da – ponavljao je Zonobi. Sveštenik je tada raširio ruke i krstio muškarca „u ime Oca, Sina i Duha svetoga“.
Muhamed je postao Martin – više nije musliman, sada je hrišćanin.
Zonobi, stolar iz iranskog grada Širaza, stigao je u Njemačku sa suprugom i dvoje djece prije pet mjeseci. On je samo jedan od stotina, uglavnom Iranaca i Avganistanaca, koji su se preobratili u episkopalnoj crkvi u Berlinu.
Kao Zonobi, većina napominje da su prigrlili hrišćanstvo zbog čvrste vjere. Ali, ono što neće naglas da priznaju je da im ova odluka povećava šanse za dobijanje azila, budući da će imati opravdan argument kako će, budu li poslati nazad u domovinu, biti suočeni s progonom jer su – hrišćani.
Ipak, pastoru motivacija nije bitna.
– Mnogima krštenje promijeni život. Znam da ljudi dolaze ovamo jer se nadaju azilu. Ali, pozivam ih da se pridruže jer znam da svako ko dođe ovdje, neće izaći isti – kaže pastor Gotfrid Martens.
Samo krštenje nije dovoljno za dobijanje azila i kancelar Angela Merkel naglasila je prošle sedmice da i islam pripada Njemačkoj. Ali, u Avganistanu i Iranu preobraćenje na hrišćanstvo se kažnjava smrću ili zatvorom, pa je malo vjerovatno da će Njemačka vratiti takve izbjeglice kući.
Nekoliko krštenih u Martensovoj crkvi nisu željeli da otkriju svoja imena zbog straha da će se nešto loše dogoditi članovima njihovih porodica koji su ostali u domovini. Poslije tromjesečnog „ubrzanog kursa“ pastor Martens krsti muslimane, a kasnije im čak i pomaže oko dobijanja azila. I druge crkve širom Njemačke prijavile su povećan broj iranskih preobraćenika. Ne postoji tačan broj koliko muslimana se u proteklih nekoliko godina u Njemačkoj preobratilo, i oni su velika manjina naspram četiri miliona muslimana koliko ih živi u Njemačkoj.
Priliv migranata u Njemačku nastavljen je tokom proteklog vikenda. U Austriju i Njemačku za dva dana je stiglo više hiljada iscrpljenih izbjeglica, a samo u Minhen stiglo ih je 8.000. Izbjeglice, od kojih su mnogi iz Sirije zahvaćene višegodišnjim građanskim ratom, stigle su vozom i autobusom u Beč, a zatim vozom do Minhena i drugih njemačkih gradova. S posljednjim vozom stigla je grupa od oko 1.000 izbjeglica u Minhen iz Austrije, čime je od subote u bavarsku prestonicu došlo oko 8.000 migranata. Policija ih je usmjerila u drugi voz za Dortmund na suprotnoj platformi.
Poslije dana konfrontacije i haosa na željezničkoj stanici Keleti u Budimpešti, Mađarska je otvorila svoje granice sa Austrijom i na hiljade izbjeglica je krenulo autobusima, vozovima i pješke ka Njemačkoj kao ključnoj destinaciji.
Postoji mala naznaka koordinisanog odgovora na izbjegličku krizu u Evropskoj uniji (EU), gdje je tokom ove godine već stiglo 350.000 migranata.
Njemačka vojska je već obezbijedila 24 kasarne širom zemlje za smještaj 11.800 ljudi, kao i više od 140 šatora.
Agencije
