RIM – Inicijativa premijera Srbije Aleksandra Vučića o uspostavljanju zajedničkog dana sjećanja na sve žrtve je veliki iskorak i veoma je žalosno što nije naišla na odobravanje u Hrvatskoj i na Kosovu, ocjenjuje bivši šef italijanske diplomatije i visoki zvaničnik EK Franko Fratini.
„Ko bi mogao da negira da sve žrtve ratova na prostoru bivše Jugoslavije zaslužuju poštovanje i saosjećanje“, zapitao je Fratini.
Italijanski političar, danas predsjednik italijanskog Društva za međunarodne organizacije, ukazuje da građani zemalja regiona zajedno sa Srbijom dijele zajedničku sudbinu u evropskoj porodici.
„Srbi treba da odaju počast hrvatskim žrtvama, kao što bi i Hrvati isto tako trebalo da odaju počast srpskim žrtvama, što je baš u evropskom duhu“, smatra Fratini.
On podsjeća da je srpski premijer već preduzimao značajne inicijative u cilju pomirenja u regionu, kao što je odlazak u Srebrenicu, ili poziv članovima Predsjedništva BiH da dođu u Beograd.
Prema njegovom mišljenju, ideja regionalnog pomirenja, koja je u osnovu inicijative srpskog premijera, jeste i biće mnogo snažnija od bilo kakve propagande ili nacionalističke retorike.
„Poslije višemilionskih žrtava u Drugom svjetskom ratu, osnivači EU su pomirenje postavili za ključni princip života evropske zajednice. I uspjeli su u tome“, poručuje Fratini.
Govoreći o situaciji u regionu, Fratini ističe da je Srbija ključna zemlja za stabilnost cijelog Balkana.
„Prema tome, Srbija i ima obavezu da bude prvi i najjači promoter pomirenja“, istakao je on i podsjetio da je početkom pedesetih godina prošlog vijeka bilo teško zamisliti da će Francuska i Njemačka jednog dana organizovati zajedničke sjednice vlada, što je danas potpuno normalno.
„Za pomirenje su neophodni lideri i vizionari i rezultat će doći, ja sam optimista“, rekao je Fratini.
Govoreći o Vučićevoj inicijativi u kontekstu stabilnosti regiona, on ukazuje da na stabilnost mogu da utiču i neki unutrašnji faktori, kao što je egoističan pristup, dok EU predstavlja snažan magnet za zajedničke akcije u pravcu prosperitetne budućnosti.
Takođe, navodi, na stabilnost mogu da utiču i spoljni faktori, kao što je ubacivanje ćelija islamističkih terorista i obuka „stranih boraca“ na Balkanu.
„Ove zajedničke prijetnje nameću neophodnost većeg, a ne manjeg, uzajamnog razumijevanja i saradnje na svim nivoima“, zaključio je Fratini.
Agencije
