Zavod za statistiku Republike Srpske smatra da od četiri preporuke Međunarodne monitoring misije /IMO/, date kao rješenje za završetak obrade rezultata popisa u BiH, jedna nije sporna, da je u drugoj preporuci prihvatljivo devet od deset prijedloga, dok sa preostale dvije preporuke ovaj zavod nije saglasan.
Prva preporuka IMO-a koja se tiče automatizacije procesa obrade podataka, kojom bi se izbjegle sve ručne izmjene podataka, prihvaćena je od sve tri statističke institucije u BiH, potvrđeno je danas Srni u Republičkom zavodu za statistiku.
U Zavodu navode da ta preporuka nikada nije ni bila sporna.
Kada je u pitanju druga preporuka, prihvaćeno je devet od deset prijedloga, osim dijela koji se odnosi na isključivanje djece do 15 godina starosti koja su podatke dala za sebe.
„S obzirom da je prijedlog da se kategorija – djeca rođena poslije 30. septembra 1998. godine, a koja su podatke dala sama za sebe, uključi u dalji proces obrade podataka, suprotan odredbama Zakona o popisu, Zavod ne može da prihvati taj prijedlog. Odredbama člana 11. Zakona o popisu izričito je propisano da za djecu do 15 godina starosti podatke može dati isključivo jedan od roditelja, usvojitelja ili staratelja“, naveli su u Republičkom zavodu za statistiku.
U trećoj preporuci, gdje se predlaže primjena probabilističkog metoda za inputaciju nedostajućih odgovora na pitanjima od jedan do sedam, tim načinom bi se, u popisnicama koje imaju nedostajuće ili kontradiktorne odgovore na pitanja od jedan do sedam nasumično prepravljali originalni odgovori, a sve s ciljem prisiljenog dodjeljivanja rezidentnog statusa.
U zavodu ističu da bi time vještački bio povećan broj rezidentnih stanovnika, čime bi se dobili netačni podaci pod izgovorom da se smanjuju greške u popisu, iako se na taj način, ustvari, broj grešaka povećava.
Zbog toga Zavod za statistiku Srpske smatra da se upotreba navedenog probabilističkog metoda ne može dozvoliti, jer je on u suštini i nezakonit, budući da je i kroz zakon od popisivanih lica, pod prijetnjom sankcijama, zahtijevano da se moraju dati tačni odgovori.
Takođe, nije poznato da je ijedna država tokom popisa koristila probabilistički metod prilikom određivanja rezidetnog stanovništva.
Posljednja IMO preporuka tiče se pitanja broj 40 odnosno mjesta rada/školovanja, u kojoj se predlaže da se mjesto rada/školovanja popisane osobe ne koristi prilikom određivanja rezidentnog statusa, nije konzistentna sa preporukom iz 13. IMO izvještaja, u kojem se upravo savjetuje korištenje ovog pitanja za utvrđivanje rezidentnog statusa.
Kada je riječ o usklađenom Jedinstvenom programu obrade podataka Agencije za statistiku BiH, Zavod je još ranije uputio detaljne prijedloge, podsjećajući da je on sve samo ne usklađen i jedinstven, iako pokušava da se prikaže takvim.
„Najprije, ne postoji niti usklađenost, niti jedinstvo, niti usaglašenost u samoj Agenciji po ovom pitanju, a kamoli kada je u pitanju Centralni popisni biro, kao tijelo koje po zakonu razmatra program, donosi odluke, i koje prema Poslovniku odlučuje konsenzusom“, dodali su u Republičkom zavodu za statistiku.
Popisni biro Agencije za statistiku BiH ranije je izašao sa stanovištem prema kojem smatra da predloženi Jedinstveni program i preporuke IMO predstavljaju jedino moguće rješenje za završetak obrade rezultata popisa u BiH.
S tim u vezi, Agencija za statistiku BiH je predložila Savjetu ministara BiH da podrži nastavak aktivnosti na obradi rezultata popisa u skladu sa Jedinstvenim programom i IMO preporukama.
Entitetski statistički zavodi nisu prihvatili Jedinstven program ni nakon preporuka IMO-a i dostavili su svoje komentare i neslaganja IMO-u.
(SRNA)
