Proslavljeni srpski reditelj Emir Kusturica rekao je da je Festival klasične muzike „Boljšoj“, kao i Kustendorf, prilika da se mladi umjetnici sretnu sa starijim autorima i ohrabre ih da realiziju svoje ideje.
Na pitanje zbog čega se festival zove „Boljšoj“, Kusturica, koji je njegov idejni tvorac i osnivač, rekao je novinarima u Drvengrad da Rusi imaju veliki broj muzičkih kompozitora ozbiljne muzike i da je ideja bila da autori iz cijelog svijeta izvode djela ruskih autora.
On je najavio da će to biti obrazac koji će se primenjivati i narednih godina, a planirano je da na festivalu, pod pokroviteljstvom Gaspromnjefta, koji je ove godine uz nastupe Jurija Rozuma i Nemanje Radulovića, okupio oko 100 mladih takmičara iz Srbije i Rusije, učestvuju i izvođači sa Zapada i Dalekog istoka.
Prvobitno Kusturica je imao ideju da svako godišnje doba ima svoj festival, ali je ona ipak realizovana kroz dva „Boljšoj“ i Kustendorf.
„Zašto muzika i film? Zato što su to brat i sestra, kompatibilni mediji ili umjetnosti koje su korjenito povezane“, rekao je Kusturica, naglasivši da su sve simfonije i svi ozbiljniji komadi u muzici zapravo filmovi i da se svi ti impulsi koji mogu da se izražavaju kroz notni sistem mogu da se izraze i slikom.
On je rekao da je Kustendorf omogućio mladim filmadžijama da se sretnu sa odraslim autorima, a isto je i sa muzičarima.
Kusturica je najavio da pripreme za sljedeći Kustendorf počinju krajem avgusta, te da je „plan da se i ove godine dođe do dobrih filmova i autora u ovom divljem vremenu i zbunjujućem tehnološkom prestrojavanju“.
Kusturičina ideja je bila da se kroz oba festivala, muzici i filmu vrati ono što je on od njih dobio i duhovno i materijalno. Slušajući Čajkovskog razmišljao je o tome kako je romantika u klasici „bijedno završila u našim krajevima“ i kako je folk i najružniji dio naše tradicije u svojim tekstovima vrlo romantičan i sentimentalan.
„Kako je distorizija jednog tako ozbiljnog izraza kakva je bila romantika u čitavoj istoriji umjetnosti kod nas i kod Grka doživjela svoj najbjedniji izraz kroz folk“, naveo je Kusturica i dodao da je festival „Boljšoj“ pokušaj odupiranja tome.
Na pitanje može li saradnja u oblasti kulture između Srbije i Rusije biti prethodnica saradnji u drugim oblastima, Kusturica je naveo da kultura danas u svijetu ne predstavlja ništa i da je ona izgovor za kapitalizam koji je posrnuo i koji sije ratove.
On je ocijenio da umjetnici imaju uticaj kao „poznate ličnosti“, ali ne i kao kulturni radnici, dok se o kulturnim vezama mahom deklarativno govori.
Kusturica je izrazio nadu da će se ipak stvarna kulturološka dostignuća, a ne naša potreba da sarađujemo na planu kulture preko privatnih veza ostvariti u budućnost, a ne samo sjećanje da je neko imao velike autore.
On je istakao da je značajan podatak da su Srbi i Rusi dva naroda koja nikada nisu međusobno ratovala, jer to znači da postoji jedan emocionalni trag.
Kultura, međutim, danas nema stvarni uticaj, već se koristi kao defanzivno oružje, kad neko posrne sjeti se da ima kulturu, da ima Dostojevskog, rekao je Kusturica, koji je istakao da niz medija u Srbiji hoće da potvrdi da je Dostojevski bio loš pisac.
O kulturnim vezama se uglavnom deklarativno govori, kaže srpski režiser, napomenuvši da je festival „Boljšoj“ individualni doprinos buđenju neke ideje da je Dostojevski jedan veliki pisac, a Čajkovski jedan od najvećih romantičara.
(SRNA)
