Poslednji minut današnjeg dana u čitavom svijetu će trajati 61 sekund, zbog fenomena usporavanja rotacije Zemlje oko Sunca.
U minutu između 23:59 i 00:00 časova, isti sekund će se brojati dva puta, radi usklađivanja prirodne i atomske vremenske skale.
Iako „obični ljudi“ neće primjetiti nikakvu razliku, sekund „viška“ predstavlja pravu glavobolju za rukovodioce globalnih satelitskih sistema navigacije i sistema usklađivanja računarskih mreža.
Prema riječima Hasana Esenoglua, profesora fakulteta u Istanbulu, praksa „produžavanja“ minuta prvi put je primjenjena 1972. godine. Prethodila joj je Međunarodna konvencija o Univerzalno koordinisanom vremenu, prema kojoj razlika između Univerzalnog vremena (zasnovanog na rotaciji Zemlje i njenom položaju u odnosu na svemirska tijela), i Međunarodnog atomskog vremena ne smije da bude veća od 0,9 sekundi.
U prošlosti je ukupno 25 puta vremenu dodavana po jedna sekunda, a to se poslednji put dogodilo 2012. godine.
Rotacija Zemlje se usporava pod uticajem gravitacije Mjeseca i Sunca, a naša planeta je osjetljiva i na uticaje atmosferskih kretanja, promjene ledenog pokrivača i potrese.