Nova kriza prijeti Balkanu, posebno BiH, Makedoniji i Kosovu, jer neki lideri igraju na kartu nacionalizma, dok se obični građani okreće ka etničkim razlikama.
Te razlike su stvarale probleme u prošlosti, navoda američki list “Forin afers“.
List konstatuje da je protraćeno dosta vremena na rješavanje otovrenih pitanja, koje nije donijelo očekivane rezultate.
Kao najopasnije faktore za nestabilnost BiH, časopis navodi međuetničko radikalni islam, ruski uticaj u međuetničko nepovjerenje.
List ističe da neki od političara preduzimaju konkretne korake ka podjeli zemlje.
Vladajuće srpske i hrvatske partije nedavno su objavile svoju posvećenost pritajenim separatističkim ciljevima. Tako se predočava da je parlament Republike Srpske već usvojio rezoluciju za referendum 2018. godine, uz napomenu da će taj referendum sigurno ponovo otvoriti neprijateljstva.
Kohezija BiH će ponovo biti na testu ovog ljeta, jer će u junu biti objavljeni dugo odlagani rezultati popisa, kada se može očekivati da će svaka nacionalnost tvrditi da je oštećena zbog sistemskih propusta.
U julu će biti obilježena 20. godišnjica masakra u Srebrenici, a narednog mjeseca EU i MMF će objaviti reformu akcionog plana, koja treba da podotakne smanjenje glomazne birokratije i drugih reformi. Јavnost je odlučno protiv rezova u javnom sektoru i privatizacije javnih preduzeća.
List ocjenjjuje da pozitivna strana terorističkog napada u Zvorniku može biti to što će konačno međunarodne organizacije pokrenuti na akciju.
Prepucavanja između Beograda i Prištine, koja su podržana odbijanjem pet članica EU da priznaju nezavisnost Kosova, zajedno sa endemskom korupcijom ostavila su Kosovo u jadnom stanju, konstatuje se u analizi.
Na desetine hiljada stanovnika Kosova je napustilo zemlju, zbog nedostataka povjerenja u budućnost, piše dalje “Forin afers“.
Postoji opsanost od porasta radikalizma, međuetničkog ili čak unutaretničkog razdora, koje podržavaju ruski ili ilsamistički oportunisti, navodi list, dodajući da ako se to dogodi, SAD i evropske diplomate će biti prisiljene da konačno odgovore na pitanje ko je izgubio na Balkanu.
“Umjesto da izgradi čvrste temelje da se prevaziđu preostale prepreke za evroatlatske integracije, zapad je dozvolio da mlade zemlje regiona ponovo počnu da griješe. Makedonija je dobar primjer za to“, navodi američki časopis.
Uz intezivnu međunarodnu pomoć, od izbijanja neprijateljstava između Makedonaca i Albanaca 2001. godine, postignut je napredak u izgradnji demokratskih institucija, ali je ekomonija zemlje ostala na neodrživom zaduživanju.
Radikalne opcije za ujedinjenje Kosova sa Albanijom mogle bi ponovo da otvore sukob sa Srbima, dok Brisel podržava kompromis.
Istovremeno na Kosovu se primjećuje aktivnost radikalnih islamista koji siju strah u srcima Srba i umjerenih albanskih muslimana.
Postoji opsanost da će islamisti naći zajenički cilj sa radikalnim albanskim nacionalistima, upozorava list.
Američki časopis smatra da Brisel i Vašington treba da pritisnu albanske lidere da se krenu naprijed sa ključnim zakonskim reformama, dok dovode Beograd i Prištinu da pregovaraju, što je sada daleko manje teško nego 2013. godine.
Razgovori su pokazali da kada Brisel napredak uslovi članstvom u EU, dolazi do napretka u njihovim odnosima, i Srbi i Albanci počinju da se kreću prema kompromisu.
