15.9 C
Zvornik
28. март 2024.

Zadnji voz za preokret

BANJALUKA – S obzirom na ubrzano pogoršanje ključnih makroekonomskih indikatora i činjenicu da je prva postizborna godina politički najpogodnija za reforme, pogotovo bolne, 2015. godina vjerovatno predstavlja posljednju šansu za preokret ekonomskih prilika u RS.

Navedeno je to u analizi Udruženja ekonomista RS – SWOT, u kojoj su navedeni ključni izazovi koji će se naći pred novoimenovanom Vladom RS. U analizi su istaknuti gorući problemi domaće ekonomije i predložen set reformskih zakona i mjera koje bi Vlada trebalo da usvoji i realizuje s ciljem poboljšanja poslovnog ambijenta. Kao prvi potez označeno je usvajanje novog zakona o radu.

– Postojeći Zakon o radu je prevaziđen i predstavlja jednu od značajnih prepreka rastu konkurentnosti privrede. Nije usklađen sa zakonodavstvom EU i uveliko zastarijeva za rješenjima u regionu, prvenstveno kada je u pitanju omogućavanje veće mobilnosti radne snage, odnosno lakše primanje i otpuštanje radnika u skladu sa potrebama poslodavaca i lakšeg pronalaska posla za mladu populaciju. Poslodavci se često suzdržavaju od novog zapošljavanja, jer se teško mogu osloboditi radne snage koja im predstavlja višak, da bi zaposlili nove, kvalifikovanije i potrebnije radnike – navedeno je u analizi.

Upozoreno je, međutim, da u tom procesu treba maksimalno poštovati prava radnika kako reforma ne bi otišla u drugu krajnost i bila predmet zloupotreba od strane poslodavaca, piše Glas Srpske.

– Veći broj otpuštenih radnika koji bi pratio početak primjene novog zakona trebalo bi zbrinuti kroz jačanje fondova za socijalno ugrožene, ako treba i kroz nova zaduženja. Usvajanje novog zakona o radu treba da prati set izmjena zakona iz socijalne sfere, sa naglaskom na prebacivanje većeg tereta demografske politike, poput naknada za bolovanje i porodiljskog odsustva, sa poslodavca na državu – preporučilo je Udruženje ekonomista RS – SWOT.

Druga prioritetna reforma se odnosi na prestrukturisanje javne potrošnje, u sklopu kojeg je jedna od važnijih mjera usklađivanje plata u javnom sektoru sa zaradama u privredi.

– Velika razlika u platama radnika javnog sektora u odnosu na zaposlene u privatnom sektoru sa istim kvalifikacijama podstiče nezadovoljstvo zaposlenih u realnoj ekonomiji, a time i odliv stručnog kadra u institucije javne uprave, što uzrokuje dodatno smanjenje konkurentnosti privrede. Plate moraju biti usklađene, a rast osnovice za obračun plata u javnom sektoru treba vezati za rast prosječne plate u privatnom sektoru – navedeno je u analizi, uz preporuku da pod lupu bude stavljen i višak radne snage u upravnim organizacijama javnog sektora i javnim preduzećima i da budu smanjeni svi rashodi iz budžeta osim kapitalnih investicija u infrastrukturu.

Treća ključna reforma trebalo bi da obuhvati pravosuđe i promjene u oblasti inspekcije.

– Sporost u rješavanju predmeta, neujednačena sudska praksa, needukovanost sudija u privredno-finansijskim sporovima velika su boljka pravosudnog sistema. Prilikom inspekcijskih kontrola je prisutna neujednačena praksa i nedovoljna obučenost inspektora, što prouzrokuje ne samo pravnu nesigurnost, već i nejednak položaj, nekonkurentnost i selektivan pristup inspekcija. Visok stepen korupcije je, takođe, ogromna prepreka rastu konkurentnosti privrede – navedeno je u analizi.

Udruženje je preporučilo i reformu obrazovnog sistema, navodeći da je ključni problem u toj oblasti neusklađenost znanja koja se stiču u obrazovnim ustanovama sa uslovima i potrebama tržišta rada.

– Neophodno je kreirati posve drugačiji obrazovni plan, a posebno upisnu politiku na visokoškolskim ustanovama. Reformisani obrazovni pristup mora odbaciti dosadašnju dogmu reprodukcionog enciklopedijskog učenja i preorijentisati se na kreriranje znanja kroz praktičan rad – istaknuto je u analizi.

Nezaposlenost je označena kao ključni makroekonomski problem i kao mjera za suočavanje s njim predloženo je smanjenje stope poreza na dohodak i doprinosa.

– Veliki parafiskalni nameti, koji uglavnom služe za finansiranje republičkih i lokalnih javnih organizacija, moraju biti redukovani ili ukinuti. Oni privredi godišnje uzmu više od 200 miliona KM – navedeno je u analizi.

Kapitalne investicije u infrastrukturu jedna su od važnih mjera koje treba preduzeti, a posebno u strateškim granama kao što je poljoprivreda. Ulaganja u zaštitu od poplava i sisteme navodnjavanja prijeka su potreba u uslovima ubrzanih i dramatičnih klimatskih promjena. Drugi pravac infrastrukturnih ulaganja trebalo bi da bude izgradnja preduzetničkih zona.

Zadnji voz za preokret

Neophodno donijeti novi zakon o radu, prestrukturisati javnu potrošnju, rasteretiti privredu, reformisati pravosuđe, oblast inspekcije i obrazovanje i pospješiti kapitalne investicije u infrastrukturu.

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se